Poznato je da je mozak vrlo “plastičan”, odnosno može stalno formirati nove veze između moždanih stanica. To je način na koji učimo nove vještine. Na primjer, što više vježbamo svirati gitaru, to sve više jača mreža u mozgu odgovorna za tu vještinu.
Koliko je ovaj organ čudesan, pokazalo je i jedno istraživanje, objavljeno prije nekoliko godina, na ljudima kojima je odstranjena polovica mozga tijekom djetinjstva. Ali, uprkos tome, oni sasvim dobro funkcioniraju jer im je preostali dio ojačao, objasnili su autori studije, istraživači s Kalifornijskog tehnološkog instituta, piše Live Science.
Oni su analizirali mozak kod šest odraslih ljudi u 20-im i 30-im godinama života. Svi oni bili su podvrgnuti hemisferektomiji u uzrastu od tri mjeseca do 11 godina kako bi im se smanjili epileptički napadi.
U istraživanje su uključili i šestoro ljudi koji na takvom zahvatu nisu bili, odnosno obje polovice mozga im normalno rade, to je kontrolna grupa za uspoređivanje rezultata.
Svi sudionici su prošli funkcionalno snimanje magnetskom rezonancom (fMRI), tehnikom koja mjeri moždanu aktivnost praćenjem protoka krvi, a znanstvenici su posebnu pažnju usmjerili na mreže u mozgu koje su uključene u svakodnevne životne funkcije, poput vida, pokreta, emocija, spoznaje.
Zatim su te snimke mozga uporedili sa 1.500 slika mozga objavljenih u bazi podataka “Brain Genomics Superstruct Project”.
Otkrili su da su među pacijentima koji imaju samo jednu polovicu mozga, moždane regije uključene u istu mrežu zajedničkog djelovanja, poput vida, kao i kod ljudi kojima je mozak netaknut.
Osim toga, otkrili su da je povezanost, a time i komunikacija, između dijelova različitih mreža jača kod pojedinaca kojima je uklonjena jedna polovica mozga. Mnogi od njih su visoko funkcionalni s najnormalnijim jezičnim vještinama.
“Sjedila sam pred računalom i gledala MRI slike koje pokazuju samo pola mozga, i čudila se što su to slike istog ljudskog bića kojeg sam upravo vidjela kako govori, hoda i koje je odlučilo odvojiti svoje vrijeme za ovo istraživanje”, rekla je autorica studije Dorit Kliemann i dodala da to pokazuje da je ovaj organ u stanju nadoknaditi gubitak moždane strukture.
Kako je rekla Kliemann, svojim istraživanjem željeli su bolje shvatiti kako se mozak reorganizira nakon povrede ili moždanog udara i kako neke njegove regije mogu nadoknaditi one koje su oštećene ili izgubljene.
U medicinskoj literaturi postoji mnogo drugih slučajeva koji dokumentiraju nevjerojatnu sposobnost mozga u prilagođavanju neočekivanim situacijama.
Na primjer, mladiću je uklonjena trećina desne polovice mozga, uključujući i dio mozga koji je odgovoran za vid. Nekoliko godina nakon operacije neuroznanstvenici su otkrili da je lijeva strana mozga počela preuzimati vizualne zadatke, pa je još uvijek dobro vidio.
H.B., Live Science
