U Hrvatskoj od depresije boluje 400.000 osoba, a sa smirivanjem pandemije psihijatrijska struka očekuje još veći broj oboljelih od tog psihičkog poremećaja ali i porast suicida kojeg prema sadašnjim podacima godišnje počini između 600 i 700 ljudi.
Prema istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva, zbog pandemije covida-19 uočen je značajan porast odlazaka liječnicima obiteljske medicine, kao i porast intenziteta anksioznosti, depresivnog poremećaja, stresa i nesanice u drugom valu epidemije, u odnosu na prvi val.
S obzirom na to da je depresija veliki javnozdravstveni problem, posebno je važno o njoj govoriti u vrijeme pandemije i nakon razornih potresa, kako bi se podigla svijest o ovom problemu.
Istaknuto je kako u Hrvatskoj svake godine između 600 i 700 ljudi počini suicid, što je velika i alarmantna brojka. Istodobno, depresija je izlječiva bolest ali ju je ključno na vrijeme prepoznati te što prije započeti s liječenjem.
Anksioznost predvorje depresije
– Depresija, osim lošeg raspoloženja i umora, podrazumijeva i radnu i socijalnu disfunkcionalnost te je riječ o bolesti koja neće proći sama od sebe, i zahtijeva profesionalni pristup i liječenje. Anksioznost je prvi znak da nešto nije u redu i ona je predvorje depresije, istaknula je tijekom panela prihijatrica Alma Mihaljević Peleš.
Ravnateljica Klinike za psihijatriju Vrapče Petrana Brečić kazala je kako je u praksi nemoguće predvidjeti koje slike depresije će završiti suicidom, jer da je to moguće stopa suicida bi bila znatno niža.
– U prosjeku deset do petnaest posto ljudi s depresijom skonča svoj život počinjenjem suicida, dok se istodobno smatra da čak osamdeset posto oboljelih od depresije ima suicidalne misli, rekla je.
Iskustva iz prve ruke iznio je i Tin Pongrac, čija udruga pomaže ljudima koji se bore s depresijom kao i njihovim obiteljima, a rade i na prevenciji suicida. S obzirom na značajno povećan broj pacijenata koji se bore s depresijom, on ističe značaj osnivanja Nacionalnog centra za prevenciju suicida u Hrvatskoj.
Govoreći o istraživanju Hrvatskog psihijatrijskog društva Martina Rojnić Kuzman rekla je kako su rezultati pokazali pad socijalne podrške ljudima sa psihičkim problemima, kao i pad podrške obitelji te otpornosti organizma a veliki problem je i stigmatizacija.
– Upravo je stigma jedan od ključnih faktora kod liječenja. Ljudi sa psihičkim bolestima žive u prosjeku dvadeset godina kraće od ostatka populacije, a to je velikim dijelom posljedica stigmatizacije, rekla je Rojnić Kuzman.
H.B.,FOTO: Pixabay
