Odavno nam je poznato da bez biljaka i fotosinteze ne bi bio moguć život na Zemlji u ovakvom obliku.
Taj proces pretvaranja sunčeve svjetlosti u uporabljivu energiju, svojstven isključivo biljkama, ljudi bi uskoro mogli početi imitirati i tako velike količine Sunčeve energije pretvarati u čisto, upotrebljivo gorivo. To bi značilo istinsku revoluciju jer energija koju Zemlja dobije od Sunca u samo jednom satu dovoljna je za sve potrebe čovječanstva u razdoblju od godine dana.
Nadalje, ukoliko želimo globalno zatopljenje zadržati na manje od 2 Celzijeva stupnja, kao što je dogovoreno u povijesnom klimatskom dogovoru iz Pariza, uz vjetroelektrane i solarne panele bilo bi preporučljivo imati i neki treći oblik takve energije.
Upravo u ovome smjeru ide najnovija studija koju provo stručnjaci sa sveučilišta Purdue u SAD-u. Tamošnja biofizičarka Yulia Puskar sa svojim je timom uspjela u laboratoriju imitirati proces fotosinteze. Za ovu su namjenu stvorili umjetni list koji sakuplja svjetlost i dijeli molekule vode u svrhu stvaranja vodika koji je inače moguće koristiti kao gorivo. Ovo otkriće iznimno je dragocjeno i važno budući da i vjetroelektrane i solarni paneli imaju određena ograničenja učinkovitosti. Tako, npr. solarni panel može iskoristiti oko 20% sunčeve energije, dok bi umjetna fotosinteza omogućila čak 60, pa i 80% iskoristivosti, što je nevjerojatan podatak.
Europska komisija upravo vodik smatra središnjim elementom europske energetske politike. Sa ciljem prilagodbe klimatskim promjenama, donesen je EU Zeleni plan, prema kojem bi Europa do 2050. godine trebala postati prvi klimatski neutralan kontinent. Međutim, trenutna proizvodnja vodika u zemljama EU iznosi tek nešto manje od 10 milijuna tona godišnje, a od spomenutog iznosa čak 96% otpada na tzv. sivi vodik, proizveden iz fosilnih goriva, dok preostala 4% čini tzv. zeleni vodik, proizveden isključivo iz obnovljivih izvora.
Mogućnost upotrebe i proizvodnje vodika, s posebnim naglaskom na zeleni vodik, također je predmet i HEP-ove analize, a HEP je jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi te stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj. Ona se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji obuhvaća četiri glavna smjera, a to su revitalizacija postojećih hidroelektrana, izgradnja novih hidroelektrana, ulaganje u obnovljive izvore energije te izgradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin.
Andrea Jakovčević, foto: 24 sata
