Helenij je jednostavna trajnica porijeklom iz sjeverne Amerike (Missouri), gdje raste na vlažnim livadama ili na staništima uzduž rijeka, potoka i jezera.
Visoka je trajnica koja može narasti do 150 cm u visinu te stvara gusti busen. Stabljike su uspravne i šuplje, tamno zelene boje te nose dugo lancetasto lišće. Helenij se sadi na sunčanoj poziciji u hranjivu zemlju s mnogo humusa. Zemlja se nikad ne smije posve isušiti jer biljka ne tolerira sušu.
Cvatnja počinje krajem ljeta te se nastavlja čak i do prvih mrazeva. Na vrhu svake stabljike pojavljuje se mnoštvo cvatova sastavljenih od centralnog diska koji je okružen velikim laticama s trodijelnim rubom. Boja latica i centranog diska varira od prirodne žute pa sve do crvene prelazeći preko svih mogućih međunijansi. S prihranom ne valja pretjerivati jer će u protivnom heleniji narasti u impozantne biljke. No, postoje i mnogi niži, patuljasti kultivari. Nakon cvatnje stabljika koja je cvala počinje odumirati te se pri dnu stvaraju novi izboji za sljedeću godinu. Nakon cvatnje stabljike bi trebalo prikratiti na pola dužine kako vjetar ili sama težina stabljika ne bi iščupali mlade izboje. Biljke su sklone pepelnici ukoliko su posađene na krivo mjesto ili ako nemaju dovoljno vlage.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
