Najčešće greške u kuhinji događaju se zbog nestrpljivosti. Greške se svakome mogu potkrasti pa tako i najiskusnijim kuharima. Međutim, neke stvari je bolje imati na umu kako bi se vjerojatnost nastupanja pogreške ili propusta svela na minimum.
Nor. ako pečeno meso ne ostavite da odstoji nekoliko minuta prije nego što ga počnete rezati, možete biti uzrokom njegove bitno smanjene pa možda čak i izgubljene sočnosti.
Meso nakon pečenja treba pustiti da se “odmori” jer će u suprotnom iscuriti svi sokovi, što će ga učiniti suhim i bezukusnim. Nedovoljno ugrijana pećnica ili tava predstavlja još jednu moguću pogrešku koju treba izbjegavati. Ako stavite meso koje je određeno vrijeme bilo na sobnoj temperaturi u još nezagrijanu pećnicu, postoji opasnost od razvoja bakterija.
Veće su i šanse da će se namirnice zalijepiti za dno ako ih stavite u hladno posuđe. Stoga je najbolje kuhanje početi jako zagrijanim uljem i vatrom najvećeg intenziteta, a potom je potrebno smanjivati temperaturu. Također izbjegavajte kuhanje u tekućini koja previše intenzivno ključa, već pustite da hrana u loncu lagano krčka. Snažno vrenje stvara velike mjehure, što utječe na to da para uništava proteine u mesu isušujući ga.
Preskakanje ispiranja tjestenine čak ne predstavlja veliku pogrešku, no tako možete otkloniti okus i prirodan škrob koji će zgusnuti umak poslužen s tjesteninom. Najčešće se ispire tjestenina koja se priprema kao hladna salata.
Umake za salatu ili juhe preporučuje se pripremati u blenderu koji će na dobar način sjediniti tekuće sastojke, dok povrće i orašaste plodove usitnjavajte u multipraktiku iz razloga što će ih oštrica blendera vrlo teško moći usitniti.
Kod pečenja mesa krucijalnu važnost ima njegova debljina te temperatura na kojoj se peče. Na previsokim temperaturama proteini se stišću, stoga meso postaje žilavo. Iz tog razloga ga je bolje peći dulje na manjoj temperaturi umjesto kratko na visokoj.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
