Znanstvenica Heather Stewart često roni između mangrova u arhipelagu Bocas del Toro duž panamske karipske obale.
Godinama posjećuje te šume na granici kopna i mora, pokušavajući shvatiti što je nagnalo koralje da baš tu rastu.
Koralji i mangrove često rastu jedni blizu drugih u tropskim obalnim okruženjima, ali činilo se da je otkriće da dijele isto stanište evolucijska osobina tih organizama, koja traži objašnjenje.
View this post on Instagram
Postdoktorski suradnik za restauraciju mangrova na Sveučilištu Djevičanskih otoka, istražio je 29 mjesta gdje mangrove i koralji koegzistiraju u Bocasu i otkrio da su koralji najbolje prošli u velikim, poplavljenim šumama mangrova s visokim razinama protoka morske vode.
U međuvremenu, područja s velikim količinama dotoka slatke vode ili većim razinama ljudskog utjecaja – razvoj zemljišta i onečišćenje – bila su neprikladna za koralje.
Vjerujemo da je važno imati globalni sustav klasifikacije za staništa mangrova i koralja jer je gotovo cijelo stoljeće poznato da ti sustavi postoje, ali ih je znanstvena zajednica uvelike ignorirala”, rekao je Stewart. “Sada sa svim prijetnjama s kojima se koralji suočavaju od zagrijavanja oceana i zakiseljavanja do onečišćenja i sedimentacije, koralji postaju sve osjetljiviji na bolesti.
Stoga postoji interes za potencijalno utočište koje će pomoći u budućnosti opstanka koralja.
Prikupljanjem informacija o tim varijablama okoliša možemo zaključiti kako mangrove mogu funkcionirati kao splav za spašavanje za neke vrste koralja.
S.K., phys.org, foto:pixabay
