Odavno je poznata iscjeljiteljska moć koju priroda ima, pa se šetnja šumom u nekim zemljama tretira kao zvanična terapijska procedura.
Dnevna doza zelenila, bilo kroz bavljenje biljkama, grljenje drveća, udisanje čistog šumskog zraka ili boravak u prirodi, povoljno utječu na naše fizičko i mentalno zdravlje jer djeluju opuštajuće.
Tako doktori u Škotskoj godinama unazad „prepisuju“ prirodu kao lijek kako bi ublažili simptome stresa, visokog krvnog tlaka, potištenosti, anksioznosti i srčanih oboljenja. U Japanu podstiču ljude da se okrenu šumskoj terapiji i „kupaju se“ šumom, dok u Norveškoj sve više bolnica grade u šumama.
Japanski stručnjaci su prvi primijetili blagodati tzv. šumskih kupatila. Praktično je dokazano da dvosatni boravak u šumi podiže imunitet protiv malignih bolesti i održava se na tom nivou dva tjedna. Poboljšavaju se koncentracija, rad srca, liječi se depresija. Potrebno je da uđemo u šumu sa poštovanjem i osjetimo njenu energiju i energiju drveta, koja nas privlači, i da probamo da u šumi vježbamo svoja izgubljena čula.
Energija drveća
Svako drvo ima energiju. Pa, recimo hrast je „donor“ energije, drvo pod kojim su se nekada oporavljali ranjenici. Lipa služi da se pod njom odmaraju i leže trudnice, a mlade devojke pod brezom.
Bor je dobar za one koji imaju problema sa respiratornim sistemom, dok je kleka djelotvorna protiv nesanice, zbog čega se njeni opiljci koriste i za punjenje jastuka. Bukva je dobra za koncentraciju, pa je korisno učiti pod bukvom, dok se kesten savjetuje za ublažavanje reumatskih tegoba.
Šumski wellness
Sjedenje pod drvetom, kao i šetnja šumom, zapravo omogućavaju da se udišu fitoncidi – isparenja eteričnih ulja drveta, koja mogu biti djelotvorna kod određenih zdravstvenih problema.
Drveće je djelotvorno i u terapiji djece sa posebnim potrebama. Riječ je o terapiji koja podrazumeva penjanje po drveću. Na taj način, uz pomoć terapeuta, djeca se osećaju snažno i zdravije.
Šumska medicina je prepoznata i kao inovativna grana preventivne medicine i osnova za programe zdravstvenog turizma jer u velikoj mjeri može da doprinese prevenciji bolesti ili poremećaja, ali i ozdravljenju organizma. Zato je šetnja „stazama zdravlja“ u mnogim zemljama zvanična terapijska procedura.
Sam termin forest medicine (šumska medicina) uveden je u Japanu 2006. godine, gdje inače 67% teritorije obuhvataju šume, naredne godine i u Engleskoj, a od 2009. godine na Medicinskom fakultetu Univerziteta Harvard održava se ljetna škola šumske medicine.
Kupanje u šumskom zraku, kao osnovni program šumske medicine, pripada oblasti komplementarne medicine, aromaterapije i predstavlja preventivne i pomoćne terapijske metode izlaganja aromatičnim molekulama drveća šume „fitoncidima“, koji imaju višestruko pozitivan uticaj na zdravlje ljudi i kvalitet života. Ljudi mogu da uživaju tijekom boravka u šumi preko stimulacije svih pet čula: u mirisu šume, zelenoj boji biljaka, šumu vodopada i pjevu ptica, konzumaciji šumskih plodova i grljenju drveća.
Veliki program koji je tokom 2004-2006. godine sprovelo Ministarstvo za poljoprivredu i šumarstvo Japana dokazao je značajne pozitivne efekte boravka u šumi na ljudsko zdravlje. Ustanovljeno je da kupanje u šumskom zraku redukuje prefrontalnu aktivnost mozga, smanjuje krvni tlaki daje efekat relaksacije. Povećavaju se aktivnost ćelija-ubica i ekspresija antikancerskih proteina. Ovi efekti mogu potrajati i do 30 dana nakon boravka u šumi.
Za razliku od šuma Japana, koje su tamne i sa malo sunca, šume Balkana su najvećim dijelom svijetle i sunčevi zraci kroz krošnje drveća padaju na tlo, na sličan način kao što sunčevi zraci prolaze kroz otvore na krovovima autentičnih hamama i osvetljavaju hararet, centralno mjesto programa koji se praktikuju u hamamu.
Od znanstveno dokazanih blagodati šumske medicine izdvajaju se:
– Stimulisanje imunosistema
– Smanjenje krvnog tlaka
– Bolja kontrola stresa
– Poboljšanje raspoloženja
– Povećana sposobnost koncentracije, čak i kod djece s poremećajem pažnje
– Ubrzan oporavak nakon operacije ili bolesti
– Bolji san
Ilma B., foto: Pixabay
