Umjetna inteligencija već sada mijenja dinamiku tehnološkog razvoja brže nego što su mnogi predviđali. Ključni razlozi:
• AI ubrzava znanstvena otkrića, posebice u medicini, farmaciji i materijalima.
• Generativna AI revolucionira edukaciju, programiranje i kreativne industrije.
• Automatizacija kroz AI donosi neočekivane ekonomske i društvene promjene.
Mnogi stručnjaci nisu očekivali ovako brz napredak u AI modelima, AlphaFold-a (predviđanje strukture proteina) i AI asistiranog dizajna lijekova.
Mnogi futuristi, znanstvenici i tehnološki lideri predviđaju da će kombinacija AI-a, regenerativne medicine i biotehnologije omogućiti kontrolu životnog vijeka.
Ključne osobe koje zagovaraju ovu ideju:
Ray Kurzweil – tvrdi da ćemo postići “biološku besmrtnost” kroz AI, nanotehnologiju i terapije protiv starenja.
Peter Thiel milijarder, savjetnik Trumpa i suosnivač „Paypala“ i Googlea tvrdi da smo na korak besmrtnosti.
Aubrey de Grey – gerontolog u institucijama smatra da će regenerativna medicina moći poništavati starenje.
Elon Musk i Sam Altman – investitori u AI i biotehnologiju koji vjeruju da će AI ubrzati otkrivanje terapija protiv starenja.
David Sinclair (Harvard) – istražuje molekularne mehanizme dugovječnosti i razvio je teoriju “resetiranja stanica” kako bi se produžio životni vijek.
Tehnologije koje podržavaju ovu viziju:
• 3D print organa (već uspješno testiran za transplantacije).
• CRISPR i genetske terapije (potencijalno omogućuju regeneraciju tkiva).
• AI u biomedicini (brzo otkrivanje novih lijekova protiv starenja).
Dakle, iako još nismo na pragu besmrtnosti, AI, 3D print i biotehnologija već sada produljuju životni vijek i poboljšavaju kvalitetu života.
Možemo li biti optimistični po pitanju novih lijekova?
Da, postoje jaki razlozi za optimizam:
• AI ubrzava otkrivanje lijekova – npr. AlphaFold je pomogao u razvoju novih antibiotika.
• mRNA tehnologija (koristi se za COVID-19 cjepiva) sada se istražuje za lijekove protiv raka i autoimunih bolesti.
• Personalizirana medicina – genetika i AI omogućuju ciljanije terapije prilagođene pacijentima.
Primjeri obećavajućih novih lijekova:
• Terapije protiv Alzheimerove bolesti (novi lijekovi već pokazuju usporavanje bolesti).
• Eksperimentalni lijekovi protiv raka (AI pomaže dizajnirati imunoterapije).
• Regenerativna medicina – lijekovi koji potiču obnovu organa i tkiva.
Dakle, iduće desetljeće moglo bi donijeti revolucionarne pomake u medicini.
Trebamo li strahovati zbog nuklearnog rata?
Postoje geopolitičke napetosti, ali nuklearni rat je i dalje malo vjerojatan zbog nekoliko faktora:
• “Mutual Assured Destruction” (MAD) – koncept odvraćanja znači da bi totalni nuklearni sukob bio kraj za sve.
• Niti jedna velika sila nema interes za globalnu nuklearnu eskalaciju, iako postoje lokalni sukobi (Rusija, Kina, SAD).
• Diplomatski kanali i kontrola naoružanja i dalje postoje, iako su napeti.
Međutim, lokalizirani nuklearni incidenti (npr. korištenje taktičkog nuklearnog oružja u ratu) nisu isključeni, osobito ako se geopolitičke napetosti povećaju.
Zaključak: Nuklearna prijetnja postoji, ali je globalni nuklearni rat i dalje vrlo malo vjerojatan scenarij.
Opći zaključak
• AI je ubrzao tehnološki razvoj i poremetio očekivanja budućnosti.
• Kontrola starenja i produljenje života su realni ciljevi, ali još nisu potpuno ostvareni.
• Razvoj novih lijekova ubrzan je AI-em i biotehnologijom, što daje razloge za optimizam.
• Nuklearni rat je moguć, ali malo vjerojatan – diplomacija i odvraćanje još uvijek djeluju.
Dakle, budućnost donosi i prijetnje i prilike, ali u medicini i tehnologiji imamo puno razloga za optimizam.
Imperij
