Gubitak na Arktiku nije ništa novo. Kako se regija zagrijava gotovo četiri puta brže od ostatka svijeta, ledenjaci se urušavaju, divlje životinje pate, a staništa nastavljaju nestajati rekordnom brzinom.
Sada je nova prijetnja postala očita: Arktička jezera presušuju, prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change. Studija, koju je vodila postdoktorska istraživačica Odjela za biologiju Sveučilišta Florida Elizabeth Webb, bljeska novo svjetlo upozorenja na nadzornoj ploči globalne klime.
Webbino istraživanje otkriva da su se tijekom posljednjih 20 godina arktička jezera smanjila ili potpuno osušila diljem pan-Arktika, regije koja obuhvaća sjeverne dijelove Kanade, Rusije, Grenlanda, Skandinavije i Aljaske. Nalazi nude naznake zašto dolazi do masovnog sušenja i kako se gubitak može usporiti.
Jezera koja nestaju djeluju kao kamen temeljac arktičkog ekosustava. Oni su ključni izvor svježe vode za lokalne domorodačke zajednice i industrije i ugrožene vrste, uključujući ptice selice i vodena stvorenja, koja se također oslanjaju na jezerska staništa za preživljavanje.
Pad jezera dolazi kao iznenađenje.
Znanstvenici su predvidjeli da će klimatske promjene u početku proširiti jezera diljem tundre, zbog promjena površine kopna koje su rezultat otapanja leda na tlu, s eventualnim isušivanjem sredinom 21. ili 22. stoljeća. Umjesto toga, čini se da otapanje permafrosta, smrznutog tla koje prekriva Arktik, može isušiti jezera i nadmašiti ovaj učinak širenja, kaže Webb.
Tim je teoretizirao da otapanje permafrosta može smanjiti površinu jezera stvaranjem odvodnih kanala i povećanjem erozije tla u jezerima.
“Naša otkrića upućuju na to da se permafrost otapa čak i brže nego što smo mi kao zajednica očekivali”, rekla je Webb. “To također ukazuje na to da je regija vjerojatno na putanji prema više odvodnje krajolika u budućnosti.”
S.K., foto: David Swanson/Služba nacionalnih parkova
