Katastrofalni šumski požari “crnog ljeta” u Australiji značajno su utjecali na rupu u ozonskom omotaču Zemlje, navodi se u novom izvješću objavljenom u petak.
Izvješće, koje se pojavilo u časopisu Nature Scientific Reports, prati vezu između neviđenog dima koji oslobađaju požari i ozonske rupe iznad Antarktika.
Požari, koji su krajem 2019. i početkom 2020. izgorjeli na 5,8 milijuna hektara na istoku Australije, bili su toliko intenzivni da su uzrokovali stvaranje desetaka oblaka pirokumulonimbusa prožetih dimom.
Oblaci pirokumulonimbusi, koje NASA naziva “zmajem oblaka koji bljuje vatru”, toliko su snažni da mogu utjecati na lokalno vrijeme, uzrokujući vatrena tornada i grmljavinske oluje.
Tijekom “Crnog ljeta” ti su oblaci izbacili više dima visoko u atmosferu od prethodnog rekorda, postavljenog šumskim požarima u Sjevernoj Americi 2017. godine.
Oko Nove godine 2019. nekontrolirani požari duž istočne obale Australije uzrokovali su pirokumulonimbus koji je potrajao danima.
Rezultat su bili “milijuni metričkih tona dima i povezanih plinova ubrizganih u gornju troposferu i donju stratosferu”, prema istraživačima sa Sveučilišta Exeter i Sveučilišta Manchester.
Nakupljanje čestica dima uzrokovalo je zagrijavanje donje stratosfere do razina koje nisu viđene od erupcije planine Pinatubo 1991. godine, otkrili su.
Zbog ovog stratosferskog zagrijavanja, požari su također produljili antarktičku ozonsku rupu, koja se pojavljuje iznad Antarktike svakog proljeća i “dostigla je rekordne razine u promatranjima 2020. godine”.
S.K., foto: pixabay
