Kasno jedenje povećava glad, smanjuje sagorjele kalorije i mijenja masno tkivo

Pretilost pogađa otprilike 42 posto odrasle populacije SAD-a i pridonosi nastanku kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, rak i druga stanja.

Dok popularne mantre zdrave prehrane savjetuju izbjegavanje ponoćnih grickalica, malo je studija sveobuhvatno istraživalo istodobne učinke kasnog uzimanja hrane na tri glavna igrača u regulaciji tjelesne težine, a time i riziku od pretilosti: regulacija unosa kalorija, broja kalorija koje sagorijevate i molekularne promjene u masnom tkivu.

Nova studija istraživača iz Brigham and Women’s Hospital, osnivača zdravstvenog sustava Mass General Brigham, otkrila je da kada jedemo značajno utječe na našu potrošnju energije, apetit i molekularne puteve u masnom tkivu. Njihovi rezultati objavljeni su u časopisu Cell Metabolism.
“Željeli smo testirati mehanizme koji bi mogli objasniti zašto kasno jedenje povećava rizik od pretilosti”, objasnio je stariji autor dr. Frank A. J. L. Scheer, direktor Programa medicinske kronobiologije u Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje.

“Prethodna istraživanja koja smo proveli mi i drugi pokazali su da je kasno jedenje povezano s povećanim rizikom od pretilosti, povećanjem tjelesne masnoće i smanjenim uspjehom u mršavljenju. Htjeli smo razumjeti zašto.”

“U ovoj smo studiji pitali: ‘Je li vrijeme u koje jedemo važno kada je sve ostalo dosljedno?'”, rekla je prva autorica dr. Nina Vujovic, istraživačica u Programu medicinske kronobiologije na Brighamovom odjelu za spavanje i cirkadijalne poremećaje.
“Otkrili smo da jedenje četiri sata kasnije značajno utječe na razinu gladi, način na koji sagorijevamo kalorije nakon što jedemo i način na koji skladištimo masnoću.”

S.K., foto: pixabay

Portal na hrvatskom i BiH jeziku.

Povezane vijesti

Povezane vijesti