Veza bolesti koje čovjeka muče tijekom života i mjeseca u kojem je rođen ne objašnjava se genetikom, već uslovima u kojima je osoba živjela u najranjivijem periodu života (prvih šest mjeseci), kao i uslovima života majke za vrijeme trudnoće (uključujući i to kada je tijekom godine nosila bebu).
Opsežno istraživanje o ovoj vezi sproveo je naučnik Nicolas Tattoneti. Njegov tim je u periodu od 2000 do 2014. istraživao preko 1,7 milijuna pacijenata Medicinskog centra Kolumbija, a sve u cilju pronalaženja sličnosti među oboljenjima pacijenata koji su rođeni u određenom mjesecu u godini.
U svoj rad uključili su i ranija istraživanja studenata koji su pokušavali da dovedu u vezu mjesec rođenja i različite vrste srčanih oboljenja.
Iako je ova ‘prognoza’ znanstveno zasnovana, ne može se uzimati kao potpuno mjerodavna, baš zbog uslova života ispitanika, što je jedan od ključnih faktora, ali može da vam posluži da obratite pažnju na neke simptome.
Tabela koju su naučnici sa Kolumbije sastavili izgleda ovako:
Siječanj: hipertenzija i kardiomiopatija
Veljača: respiratorni problemi
Ožujak: bolest mitralne valvule i aritmija
Travanj: angina
Svibanj: kardiovaskularne bolesti i respiratorni problemi
Lipanj: infarkt miokarda
Srpanj: hipertenzija i bolesti urinarnog trakta
Kolovoz: astma
Rujan: gastrointestinalni problemi
Listopad: prehlade, virusne infekcije
Studeni: ishemijska bolest srca, aritmija
Prosinac: trauma
Autori ove studije napravili su algoritam velike produktivnosti pod nazivom SeaVAS koji otkriva povezanost oboljevanja tijekom života, sa mjesecom rođenja.
SeaVAS potvrđuje mnoge poznate veze između mjeseca rođenja i bolesti, uključujući: reproduktivne performanse, hiperaktivnost (ADHD), astmu, kolitis, očna oboljenja, infekcija uha i respiratorni sincicijalni virus.
– Otkrili smo 16 asocijacija sa mjesecom rođenja koje nikada ranije nisu eksplicitno proučavane. Devet ovih asocijacija bilo je povezano sa kardiovaskularnim stanjima jačajući vezu između srčanih oboljenja, ranog razvoja i vitamina D. Mjesec rođenja, odnosno rano životno doba može da igra ulogu u povećanju rizika od doživotnih bolesti, zaključak je ovih istraživača.
Ilma B., foto: Pixabay
