Ljudsko tijelo je dobro u hlađenju – ali samo do neke točke
Ljudsko tijelo ne može podnijeti pretjeranu toplinu. Procesi koji nas održavaju na životu najbolje funkcioniraju unutar određenog temperaturnog okvira. To je općenito između 36° i 37° Celzijusa, ovisno o osobi.
Ako nečija središnja tjelesna temperatura poraste, “primarna reakcija tijela na toplinu je da je se pokuša riješiti”, objašnjava Jonathan Samet. On je dekan Kolorado škole javnog zdravlja u Aurori.
Kako bi se riješili viška topline, krvne žile u koži se šire ili šire. U isto vrijeme, srce počinje brže kucati. To gura protok krvi kroz kožu. Tamo krv može osloboditi toplinu da se ohladi. U međuvremenu, znojenje počinje hladiti kožu.
Kada ljudi uvijek iznova doživljavaju visoke temperature, njihova se tijela mogu bolje osloboditi viška topline. Zato se netko može preseliti iz hladne Minnesote u sparnu Floridu i naviknuti se na višu vrućinu i vlagu.
Ali postoji granica koliko se tijelo može prilagoditi. Ta granica ovisi o zdravstvenom stanju pojedinca, kao i o vanjskoj temperaturi i vlažnosti.
Ako su vanjske temperature toplije od tijela, krv kroz kožu neće otpuštati toplinu, a gdje je vlažnost visoka, znojenje neće ohladiti kožu.
To je zato što znoj ne može ispariti.
Godine 2008. dva su znanstvenika sugerirala da se ljudi ne mogu dobro rashladiti ako provode dulje vrijeme na temperaturi vlažnog termometra iznad 35°C ili 95°F. (Temperature vlažnog termometra su mjerenja koja kombiniraju toplinu, vlagu i druge čimbenike.)
Ako se tijelo mora nositi s toplinom bez pauze, ono se istroši. Ljudi mogu doživjeti toplotnu iscrpljenost, koja uzrokuje slabost, vrtoglavicu i mučninu.
Ako se osoba i dalje ne ohladi, može doći do toplinskog udara.
To signalizira da je sposobnost tijela da regulira toplinu oslabila. To može omogućiti porast tjelesne temperature do čak 40°C Toplinski udar može izazvati napadaje, konvulzije ili komu. Bez liječenja može uslijediti smrt.
S.K., sciencenewsforstudents.org., foto: pixabay
