U posljednjih nekoliko desetljeća, dosta stvari je postala nevjerojatno jeftine, poput tehnike, dok u isto vrijeme, rješenje stambenog pitanja za život postalo je suludo skupo. Svjedočimo jednom paradoksu kad ljudi imaju više stvari nego ikad, ali također im je financijski teže nego prije ovog izobilja u stvarima – a to nije slučajnost. To dvoje je zapravo povezano; autor kanala „Your Money or Your Life“ Austin Williams uvjeren je da jeftine stvari čine naš život skupljim. Jeftine stvari maskiraju koliko su porasle cijene esencijalnih stvari, a njihova jeftina cijena navodi nas u prekomjerno trošenje.
Autor analizira kako su jeftine stvari ušle u ekonomiju, kako preoblikuju način na koji konzumiramo, te kako su oduzele stabilnost srednjoj klasi. Sve je počelo „vražjom nagodbom“ 1980-ih koju autor opisuje kroz sliku očajnog potrošača koji potpisuje ugovor s vragom da bi njegov život postao bolji. Ali život zapravo postaje teži, jer je taj ugovor uključivao niže cijene, veće izobilje, ali i teže priuštivo stanovanje, smanjenje dobrih poslova, nedostatak posla. Potpisivanje tog fiktivnog ugovora s vragom značilo je da ljudi mijenjaju kratkoročno olakšanje za dugoročnu nestabilnost.
Primjer takve jeftine trgovine koja je izrazito popularna u Americi je Walmart, koja je istrenirala kupce da cijenu promatraju kao glavni kriterij kupnje, a pritom je kvaliteta sporedna. Takvi divovi koji su smanjivali kvalitetu da bi postigli što nižu cijenu uništili su konkurenciju. Paradoksalno, ljudi su mogli kupiti hrpu jeftinih stvari dok su troškovi života – oni koji osiguravaju stabilnost – rasli. Dokle god ljudi sebi mogu priuštiti mnogo jeftinih stvari, oni imaju percepciju da im je kvaliteta života dobra, iako u isto vrijeme ne mogu priuštiti ono što im osigurava stabilnost.
Da bi dalje zamaskirali problem, ljudi kupuju puno jeftinih stvari, a društvo normalizira stanje duga – tako su krediti i kreditne kartice postali uobičajeno sredstvo preživljavanja. Samo u Americi, od 1989. Do 2001. prosječan dug jednog kućanstva porastao je 53%. A najviše zbog jeftinih stvari koje se čine toliko priuštivim da neće toliko utjecati na budget.
Autor: Katarina Baričić, prof, foto: kingcash.ca
