Jedan od najutjecajnijih narko-bosova u povijesti Meksika, koji je organizirao i kontrolirao velike mreže krijumčarenja droge te uspostavio vezu između sjevera i juga Meksika i SAD-a. Radi se o Miguelu Ángelu Félix Gallardu, opisanom kao „El Jefe de Jefes“ (šef nad šefovima) prve velike narko organizacije u Meksiku. Nalazi se u strogo čuvanom zatvoru, a bio je policajac, milijarder i nadzornik koji je iz Meksika spajao drogom sjever i jug Amerike. 2021 je dao intervju za tv iz zatvora, gdje ima problema sa očima, posebnu bolest očiju, slomljena ruka, te vrlo teško diše. Muči se u zatvoru i negira ubojstvo agenta DEE zbog čega je protiv njega pokrenuta neviđena odmazda. Felix je bio izuzetno zgodan, markantan i poduzetan da se povezao sa brojnim ministrima u vlasti koji su ga zaštitili od izručenja.
Miguel Ángel Félix Gallardo bio je meksički narkobos koji je tijekom 1970-ih i 1980-ih stvorio Guadalajara kartel, jednu od najmoćnijih narko organizacija u povijesti Meksika. Rođen je u Sinaloi, a počeo je kao policajac i tjelohranitelj prije nego što se u potpunosti posvetio organiziranom kriminalu, što mu je poslužilo da razvije političke i koruptivne veze s vlastima. Uspjela mu je vizija da sve posvađane Mexikance pomiri. Ujedinio je napuštene narko skupine. Umjesto da bude samo još jedan krijumčar, Félix Gallardo je: povezao različite regionalne narko bande pod jednim „krovom“ – Guadalajara kartel; razvio sustav koordiniranog trgovanja drogom iz Kolumbije preko Meksika prema SAD-u; uspostavio veze s kolumbijskim kartelima (kao što je Medellín). To je značilo spoj sjevera i juga Meksika, jer je kartel kontrolirao rute prema SAD-u, što je bio najprofitabilniji segment krijumčarenja.
Félix Gallardo je znao da sila sama po sebi nije dovoljna — trebalo je i sustavno korumpirati institucije. Podmitio je policijske službenike, savezne agente i političare kako bi se osiguralo „zaštitno pokriće“. Neke mreže uključivale su suradnju s obavještajnim službama i drugim državnim strukturama kako bi se izbjeglo gonjenje. Ovaj mehanizam zaštite omogućio mu je godinama relativnu neovisnost od zakonskih posljedica.
No Felix je vrlo uspješno se sa svima slagao i zastupao interese, dok nije počeo njegov ego jačati a sve veći novac se preljevati. Prije bi uvjerio suradnike u suradnju ali je imao sve manje živaca i tolerancije kada se raspravljalo o postotcima. Guadalajara kartel nije bio jedini – i druge velike organizacije su se protivili njegovu rastu:
Sinaloa kartel. Vođen od Joaquína „El Chapo“ Guzmána i Ismaela „El Mayo“ Zambade, ova organizacija bila je glavni rival i kasnije preuzela mnoge rute i područja od katela koji su dolazili iz Félixova sustava.
TVRDI DA JE LAŽNO OSUĐEN DA NIKADA NIJE UBIO AGENTA DEAE.
Mnogi su mu pokušavali zapeti nogu i podmetnuti mu ali je vješto izbjegavao potrage. Nakon što je Félix Gallardo pao u nemilost, dio njegovog utjecaja preuzeo je Tijuana kartel, koji su vodili braća Arellano Félix koji su postali opasni rivali u zapadnom Meksiku. Rivalstvo između Sinaloe i Arellano kartela često je završavalo nasilnim sukobima s mnogim žrtvama i krvavim obračunima.
Ključni trenutak koji je doveo do njegovog pada bio je otmica i ubojstvo američkog DEA agenta Enriquea „Kiki“ Camarene 1985. godine. To je izazvalo ogroman pritisak Washingtona na meksičku vladu da djeluje protiv kartela. Pod pritiskom i uz snažnu međunarodnu suradnju, Félix Gallardo je uhićen 1989. godine i na kraju osuđen na zatvorsku kaznu, uključujući povezane optužbe zbog tog ubojstva.
Nakon njegove zatvorske kazne: Guadalajara kartel se raspao; nastale su nove kartelske grupe poput Sinaloa, Juárez i Tijuana kartela; mnoge od tih organizacija nastavile su kontrolirati glavni ilegalni promet droge i povezale su se s međunarodnim mrežama. Ratovi su bili među kartelima sve brutalniji, saveznici su postali neprijatelji, ubijala su se nevina djeca, obitelji, vrtići, sjekle su se glave i udovi… Drugim riječima, iako je Félix Gallardo pao, njegov model organiziranog narkotradea ostao je temelj za današnje meksičke kartelske mreže.
Miguel Ángel Félix Gallardo je u zatvoru. Iako su američke vlasti zbog ubojstva agenta DEAe, poslale CIU da ga likvidira pa i otmu i izruče u SAD, bježeći je shvatio da su nagrade za informacije o njemu milijunske i da je svatko htio milijune. Nakon uhićenja 1989. godine zbog ubojstva američkog DEA agenta Enriquea “Kikija” Camarene, osuđen je na 40 godina zatvora u Meksiku. Bio je smješten u strogo čuvanom zatvoru Altiplano (Federal Social Readaptation Center No. 1).Zbog teškog zdravstvenog stanja, bio je premješten i u druge zatvorske objekte ili liječničke ustanove, a spominjalo se i kućno izdržavanje kazne pod nadzorom koje ipak nije prihvaćeno. Sada ima 80 godina. U Gallardovom slučaju, Meksiko je odlučio da je domaći proces dovoljan i nije odobrio izručenje SAD-u. Teška bolest i invalidnost dodatno su otežali eventualno izručenje kao i politička zaštita u kojoj se razmatra puštanje na slobodu uz zaštitnu narukvicu.
TE
