Ako je to točno, milijuni ljudi mogli bi biti izloženi opasnosti od opasnih temperatura prije nego što se očekivalo
Više od 2000 ljudi poginulo je od ekstremnih vrućina i šumskih požara koji bjesne u Portugalu i Španjolskoj. Rekordi visokih temperatura rušili su se od Engleske do Japana.
Ljudsko tijelo ima različite načine za odbacivanje viška topline i održavanje jezgre tijela na optimalnoj temperaturi od oko 37°C.
Srce brže pumpa, ubrzavajući protok krvi koji prenosi toplinu do kože. Zrak koji prolazi preko kože može odvesti dio te topline. Hlađenje isparavanjem – znojenje – također pomaže.
Ali postoji ograničenje količine topline koju ljudi mogu podnijeti. Znanstvenici su 2010. procijenili da je teoretska granica toplinskog stresa na temperaturi “mokrog termometra” od 35° C. Temperature vlažnog termometra ovise o kombinaciji vlažnosti i temperature zraka “suhog termometra” mjerene termometrom.
Te varijable znače da bi mjesto moglo dosegnuti temperaturu mokrog termometra od 35°C na različite načine – na primjer, ako je temperatura zraka iste i vlažnost je 100 posto, ili ako je temperatura zraka 46°C i vlažnost je 50 posto. Razlika je zbog hlađenja isparavanjem.
Kada voda isparava s kože ili druge površine, ona krade energiju u obliku topline, nakratko hladeći tu površinu. To znači da će u sušnijim regijama temperatura vlažnog termometra – gdje se taj kratkotrajni učinak hlađenja lako događa – biti niža od stvarne temperature zraka. U vlažnim područjima, međutim, mokre i suhe temperature su slične, jer je zrak toliko vlažan da znoj teško brzo isparava.
Dakle, kada razmišljaju o toplinskom stresu na tijelo, znanstvenici koriste temperaturu mokrog termometra jer su one mjera koliko je moguće hlađenje kroz isparavanje u određenoj klimi, kaže Daniel Vecellio, klimatolog s Penn Statea.
“I vruća/suha i topla/vlažna okolina mogu biti jednako opasna”, kaže Vecellio – i tu na scenu dolaze različite strategije hlađenja tijela. U vrućim, suhim područjima, gdje vanjska temperatura može biti puno viša od temperature kože, ljudska se tijela u potpunosti oslanjaju na znojenje da bi se ohladila, kaže on.
U toplim, vlažnim područjima, gdje temperatura zraka zapravo može biti niža od temperature kože (ali vlažnost čini da izgleda toplije nego što jest), tijelo se ne može tako učinkovito znojiti. Umjesto toga, hladniji zrak koji prolazi preko kože može odvući toplinu
S.K., scincenews.org., foto: pixabay
