Mikroskopski male gljive i pseudogljive uzročnici su 70% svih bolesti biljaka. U nastavku slijedi kratki opis najčešćih gljivičnih oboljenja kod biljaka.
PEPELNICA
Uzročnik ove bolesti je gljivica koja parazitira na površini biljke, odnosno koja je ektoparazit. Pojavljuje se na listu, stabljici i pupovima. Moguće ju je prepoznati po pepeljastoj prevlaci koju je lako skinuti dodirom. Zaraženi dijelovi biljke osuše se i odumiru.
Primjer ove bolesti je pepelnica ruža koju uzrokuje gljivica Sphaerotheca pannosa (ona napada sve ružine organe). Potrebno je spomenuti i pepelnicu vinove loze čiji je uzročnik Uncinula necator koja se prepoznaje po pepeljastoj prevlaci na listu; list se uvija, postaje tvrd, žuti, smeđi i nakon toga otpadne. Od pepeljaste prevlake može oboljeti i grozd. Pepelnicu jabuke uzrokuje Podosphaera leucotricha i nju je moguće prepoznati po pepeljastoj prevlaci na listovima i cvjetovima.
SIVA PLIJESAN
Ovo gljivično oboljenje još se naziva i Botritis, a njen uzročnik je Botrytis cinerea. Otkrivena je 1845. godine u Londonu prije nego se proširila. Pojavljuje se na stabljici, listovima, izbojima, pupovima, cvjetovima, petljkama i bobama. Na cvijetu se javlja u obliku sive maske, a na laticama u obliku pjega različite boje od boje latica. Pupovi se pritom objese i postanu smeđi ili crni. Na lišću se pojavljuju pjege crveno-smeđe ili plavkaste boje, a na stabljici uzrokuje polijeganje i njihovo propadanje.
Hladno i vlažno razdoblje potiče razvoj plijesni, a najčešće je u jesen i zimu. Primjer ove bolesti je siva plijesan krizanteme koja može zaraziti stabljiku, list, pup i cvat krizantema, a najosjetljivije su latice. Simptome je moguće prepoznati u vodenastim pjegama koje se povećavaju, dok latice odumiru i otpadaju. Pritom se siva pahuljasta prevlaka očituje kao karakterističan simptom ove bolesti. Siva plijesan vinove loze napada peteljku na kojoj je moguće uočiti duguljaste pjege plavkaste boje, na mladicama tamne mrlje nepravilnog oblika, dok vino svojim mirisom podsjeća na plijesan.
PLAMENJAČA
Razvoj ove bolesti potiču visoka temperatura i vlaga zraka. Zaraza se prepoznaje u obliku blijedosivih nakupina ili mjehurastih pjega, kod listova dolazi do izobličenja, dok se kod nekih kultura oni i kovrčaju, a napadnuti dijelovi umiru.
Primjer je plamenjača vinove loze koju uzrokuje gljivica Plasmopara viticola koja se može prepoznati po žutim klorotičnim mrljama na listu koje s vremenom poprime smeđu boju. Cvijet i bobica prekriveni su bijelom prevlakom. Plamenjaču krumpira uzrokuje Phytophtora infestans koja se prepoznaje po žučkastim pjegama na lišću koje posmeđe, a kasnije se simptomi mogu uočiti i na stabljici i gomoljima.
HRĐE
Ova bolest napada listove, a u kasno proljeće pojavljuju se mali bijeli prištići, a zatim i smeđi jastučići koji poprime crnu boju. Moguće je opaziti i svijetložute pjege, u sredini bez boje koje mogu biti razbacane po listu ili pak kružno raspoređene. Razvoj bolesti pospješuju visoka vlažnost zraka i visoka temperatura. Primjer ove bolesti je hrđa šljive čiji je uzročnik Tranzschelia pruni spinosae koju je moguće prepoznati po jastučičima tamno crvene boje na lišću, a može doći i do lošeg dozrijevanja plodova, izostanka cvatnje iduće sezone, kao i iscrpljivanja voćke.
KONCENTRIČNA PJEGAVOST
Ova bolest se javlja na listovima i na stabljici. Njeni simptomi su crvenosmeđe koncentrične pjege sa sivom sredinom, a mogu biti i smeđe sa purpurnim rubovima na listovima. Na stabljici se pojavljuju tamnosmeđe izrasline koje nalikuju na tumore. Primjer bolesti je koncentrična pjegavost rajčice čiji je uzročnik Alternaria solani.
Simptomi se očituju u smeđim ozljedama na struku rajčice, a na listovima i plodovima pojavljuju se smeđe pjege. Koncentričnu pjegavost lista krumpira uzrokuje Alternaria solani koja na lišću izaziva žučkaste pjege koje posmeđe, unutar pjega pojavljuju se koncentični krugovi.
BIJELA TRULEŽ
Uzročnik ove bolesti je Sclerotinia sclerotiorum. Oštećenja koja ona donosi mogu se pojaviti u uvjetima produljenog hladnog vremena i konstantne vlažnosti zemlje. U početnoj fazi razvoja bolesti dolazi do polijeganja i propadanja. Prvi znak bolesti jesu prstenaste vodenaste pjege koje se razmekšavaju, a nakon toga se pojavljuju bijeličaste vunaste nakupine.
Primjer bolesti je bijela trulež rajčice koja se pojavljuje na stabljici kao duguljasta vodena pjega koja se širi, dok se na svim napadnutim mjestima stvara snježno bijeli pahuljasti micelij.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
