Od alpaka koje motaju jezikom do razdražljivih jakova i uznemirenih svinja, novo istraživanje otkrilo je zašto se neke životinje s farmi i u zoološkim vrtovima dobro nose sa zatočeništvom, a druge pokazuju znakove stresa.
Istraživači sa sveučilišta u Aberystwythu i Portsmouthu objavili su prvu opsežnu studiju kako bi identificirali koje su vrste papkara, bolje prilagođene okruženju u zatočeništvu, a koje zahtijevaju bolji uzgoj ako se drže u zatočeništvu. Diljem svijeta više od 5 milijardi ovih velikih papkara, kao što su žirafe, konji i svinje, drže se kao stoka te u zoološkim vrtovima i safari parkovima.
To ih čini jednima od najčešće držanih životinja na svijetu. Konkretno, vrste koje su najviše izložene riziku od navika povezanih sa stresom su one koje jedu visoko rastuću drvenastu vegetaciju, poput deva, okapija i nosoroga, ili su promiskuitetne vrste, poput bivola, jakova, ovaca i svinja.
Potrebe u ponašanju vrste su one koje ona ispunjava kako bi preživjela i razmnožavala se u divljini. Ako su ta ponašanja ograničena zatočeništvom, to može dovesti do loše dobrobiti i ponavljajućih, neobičnih ponašanja, poznatih kao “stereotipna” ponašanja, koja se često viđaju kod životinja na farmama i u zoološkim vrtovima.
Ova studija pokazuje kojim posebnim potrebama u ponašanju treba dati prioritet kako bi se izbjegla stereotipna ponašanja i osigurala dobra dobrobit kopitara. Akademici su također zaključili da su životinje u zatočeništvu koje nemaju stalni pristup hrani vrlo sklone problemima u ponašanju.
S.K., foto: pixabay
