Tragedija koja je potresla cijeli Balkan dogodila se 2003 godine u Beogradu. Ubijen je srbijanski premijer Zoran Đinđić. Izvršen je atentat iznutra. Sve je izgledalo da se pripremila egzekucija od samih zaduženih osoba za sigurnost, a to su bili specijalci JSO Milorada Ulemeka Legije i Dušana Spasojevića koji su otkazali suradnju premijeru Đinđiću zaštitu i planirali preuzeti vlast. Đinđića se kroz medije ocrnjavalo da je mafijaški boss i tako stavilo na odstrel. Paralelno sigurnosne službe tvrde da je premijerov pulen Čedomir Jovanović upoznao premijera sa Zemunskim klanom koje je imalo velika traženja od premijera. Također bili su uski suradnici specijalne policije JSO.
Jovanović i danas to negira no svi ističu da je uvalio premijera u paklene dogovore iz kojih je sam Đinđić pokušavao izaći. Sve je usljedilo krvavim atentatom nakon što se borio za život premijer i njegov tjelohranitelj Milan Veruović, da bi premijer podlegao. Vlada oko premijera je bila uplašena tko je sljedeći ali odlučili su se povući i organizirati “sve ili ništa”. Operacija SABLJA (uhićivanje i ubijanje mafijaških bossova diljem Srbije) kojem je bio cilj pokazati zube mafiji i JSO objavljena je da stupa na snagu u Srbiji i to na način da se uvodi izvnredno stanje u kojem se podiže vojska i policijski timovi koji će hvatati Legiju, Kuma i sve pripadnike koji su sudjelovali u atentatu.
Izvanredno stanje u Srbiji i Crnoj Gori je proglasila putem svih medija vršiteljica dužnosti predsjednika Srbije Nataša Mićić uz podršku, predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića, načelnik Generalštaba Vojske SCG Branko Krga, potpredsjednik Vlade Srbije Nebojša Čović, savezni ministar policije Zoran Živković, ministri republičkih policija Srbije i Crne Gore Dušan Mihajlović i Milan Filipović, savezni ministar vanjskih poslova Goran Svilanović i predsjednik Skupštine Srbije i Crne Gore Dragoljub Mićunović, te sekretar Vrhovnog savjeta obrane, kontraadmiral Dušan Stajić.
U seriji to ide slično:
Serija Sablja u Srbiji rekonstruira atmosferu iz 2003. godine, kada se dogodio atentat na premijera Zorana Đinđića, nakon kojeg je uslijedila akcija „Sablja“ s ciljem suzbijanja organiziranog kriminala. Premijerno se prikazuje na RTS-u, a epizode su dostupne i na streaming platformi Max.
Uloge u seriji temelje se na stvarnim osobama iz srpskog političkog i kriminalnog miljea. Dragan Mićanović glumi premijera Đinđića, dok Sergej Trifunović utjelovljuje Milorada Ulemeka Legiju, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije (JSO) koji je sudjelovao u atentatu. Tihana Lazović glumi Đinđićevu suprugu Ružicu, dok Miloš Timotijević i Bojan Navojec igraju kriminalce Mileta Lukovića Kumu i Dušana Spasojevića, članove Zemunskog klana. Ljubomir Bandović i drugi poznati glumci prikazuju likove policajaca, novinara i kriminalaca, te oživljavaju napetosti i unutarnje borbe tog vremena.
Serija je izazvala velik interes javnosti zbog autentičnih izvedbi glumačkog skupa i zbog prikaza turbulentnih događaja koji su ostavili duboke tragove u srpskom društvu. Režiju potpisuju Goran Stanković i Vladimir Tagić, a produkciju su ostvarili RTS i produkcijska kuća This and That Productions.
Mišljenje preživjelog tjelohranitelja o seriji:
Milan Veruović, bivši tjelohranitelj Zorana Đinđića, izrazio je negativan stav o seriji Sablja, tvrdeći da ne prikazuje autentičan kontekst događaja vezanih uz akciju koja je uslijedila nakon atentata na premijera. Veruović smatra da serija predstavlja događaje na pojednostavljen i iskrivljen način, što može stvoriti pogrešne dojmove o motivima i stvarnim ciljevima tadašnje političke elite. Također je naglasio da je akcija Sablja bila dio šireg plana koji je trebao riješiti problem organiziranog kriminala u zemlji, ali je ujedno i otvorio prostor za neizvjesnosti i manipulacije u tumačenju političke prošlosti Srbije, s velikim posljedicama do danas.
Ovaj osvrt odražava njegove dugogodišnje sumnje u vezi s nedovoljno istraženim aspektima atentata na Đinđića i ulogom političkih aktera, pri čemu Veruović implicira da odgovornost leži i u dijelovima tadašnje vlade. Pored njega, i brojni javni komentatori, uključujući glumce i druge aktere povezane s projektom, naveli su da su pokušali osigurati balans između fikcije i realnih događaja, ali da to nije uvijek lako zbog delikatnosti teme. Zanimljivo je za istaknuti da apsolutno svi tadašnji članovi Đinđićeve stranke DOS, su nakon Đinđića se razdjelili na 10 manjih stranaka u kojima je svako za sebe lider.
Pripremio Toni Eterović, foto Promo
