Svake Nove godine, mi postavljamo ambiciozne ciljeve. Nažalost, oni često propadnu prije nego što smo spremni priznati. Autor i podcaster Arthur Brooks objašnjava zašto ne uspijevamo u novogodišnjim odlukama; čak 22% odluka se izjalovi već u prvom tjednu od donošenja odluke, 50% njih u roku od tri mjeseca, a 81 % u roku od dvije godine. Za većinu ljudi dakle takve odluke nisu uspješne.
Autor objašnjava da običaj donošenja novogodišnjih odluka potječe još od mitologije Rimskog Carstva kada je postojao taj običaj ideje pozitivnog progresa od određenog datuma. Većina tih novogodišnjih odluka ima jednu zajedničku stvar: one najčešće ne uspiju. I to zato jer su uglavnom negativne, odnosno odnose se na izbjegavanje nečega. Primjerice, tipičan novogodišnji cilj je gubitak težine, što stavlja fokus na izbjegavanje nečega, što se u našoj svijesti reflektira kao nešto negativno.
Ako postavite pozitivne ciljeve, u kojima nije fokus na odricanju ili gubitku nečega, veća je vjerojatnost da ćete te ciljeve i ostvariti. Važno je i shvatiti ako netko sabotira naše ciljeve, kao neki član obitelji koji nas možda ne podržava u našoj odluci. Na putu prema cilju, cijela obitelj mora biti usmjerena na pozitivan ishod.
Drugi način za efikasnije ostvarenje novogodišnjih ciljeva je postaviti male ciljeve, odnosno rascjepkati jedan veći cilj u njih više manjih, takozvanih mikrociljeva. Ako postavimo preambiozan cilj, najvjerojatnije ga nećemo postići.
I napokon, ako već moramo imati „negativne ciljeve“, evo načina na koji ih zapravo konstruktivno možemo imati: trebamo prestati raditi ono što mrzimo. Postoje razni razlozi zašto radimo nešto što ne volimo. Autor navodi jednostavne primjere: da prestanemo gledati u ogledalo prije nego što ujutro izađemo iz kuće. Te neke male stvari čine nas nesretnijima i mogu negativno odrediti naš čitav dan.
Mali vodič za bolje novogodišnje odluke:
- Fokusirajte se na pozitivne ciljeve
- Postavite mikrociljeve koje ćete ostvariti
- Prestanite raditi ono što mrzite
Autor: Katarina, foto: Pixabay
