Mladi građani sve više žele otići iz Hrvatske i osjećaju se da za njih “nema kuha u Hrvatskoj”. Što se to događa? Što vlada može učiniti po ovom pitanju? Što lokalna samouprava može učiniti da zaustavi najavljeni egzodus?
Od ulaska u EU, Hrvatsku je napustilo 250 tisuća građana. Većinom su to mladi, radno sposobni koji traže bolje uvjete za život. Prema rezultatima istraživanja projekta “Migracijski izazovi – jučer, danas, sutra” čak 73% mladih razmišlja o odlasku iz zemlje.
Nikola je jedan od 250 tisuća Hrvata, koji su od 2013., otišli trbuhom za kruhom u drugu zemlju. Ali, brzo se vratio.
– To nije baš život za mlade, to je rad, rad, rad i to je to, znači nećeš ništa proživjeti praktički, samo ćeš raditi, kaže Nikola iz Pule.
Istraživanja su pokazala da čak 73% mladih od 21- 40 godina želi napustiti Hrvatsku. Ova srednjoškolka se još dvoumi.
– Voljela bih otići iz Hrvatske. Ne znam, nekako mislim da je izvan Hrvatske veća vjerojatnost za uspjeh, kaže učenica iz Pule. I bolje stanje u društvu – misli čak 96% ispitanika.
– Faktori kao što su visina plaće, mogućnost napredovanja na poslu su sekundarni, odnosno primarni su zapravo koje su reforme potrebne našem društvu kao što su mirovinskog sustava, zdravstva i gospodarstva, – kaže Toni Žgomba, projektni asistent.
Jer i mladi razmišljaju o tome hoće li imati mirovinu, koja je sad nedovoljna za dostojanstven život.
Da se više ne bi moralo “u svijet”, važne su reforme društva.
– Plan je napraviti znanstvena istraživanja na temelju kojih će se kreirati politike koje će se priložiti Vladi RH u vidu nekakvih mjera i reformi koje bi bile poželjne da se usvoje kako bi se spriječilo daljnje iseljavanje , kaže Kristina Rabar, voditeljica projekta “MI – jučer, danas, sutra”.
Koje je pandemija malo zaustavila.
Imperij, HRT
