Amazonska prašuma, nekad nazivana “svjetskim plućima” sada emitira više ugljikovog dioksida nego što je u stanju apsorbirati, po prvi puta su službeno objavili znanstvenici. Prema iznesenoj studiji Nature je objavio, emisije iznose milijardu tona ugljikovog dioksida godišnje. Većinu emisija uzrokuju požari, koji su uglavnom izazvali ljudi krčeći šume kako bi stvorili pašnjake. No, istraživanje pokazuje kako bi čak i bez izravnih intervencija ljudi, a radi izrazito visokih temperatura i učestalih suša, emitiranje ugljičnog dioksida i dalje raslo.
Tropske šume esencijalna su skladišta ugljika koja živim bićima osiguravaju hranu i opskrbljuju ih vodom. Ovo otkriće posebno je zabrinjavajuće jer se do sada smatralo da je Amazonska prašuma zaslužna za polovinu cjelokupne apsorpcije ugljika na Zemlji, te da usporava stopu globalnog zagrijavanja. Sada, pak, znanstvenici upozoravaju da se Amazonija polako pretvara u izvor CO2.
Za ovo istraživanje piše Nature korišteni su mali avioni koji su tijekom posljednjeg desetljeća mjerili razinu CO2 do 4.500 metara iznad šume. Prethodne studije koje su ukazivale na to da Amazonska prašuma postaje izvor CO2, temeljile su se na satelitskim snimkama, no tako prikupljeni podaci bili su manjkavi, ponajprije zbog smetnji koje su uzrokovali oblaci i visoko raslinje prašuma.
S obzirom na to da održivo upravljanje šumama može pomoći u ublažavanju klimatskih promjena uz istodobno podupiranje ključnog gospodarskog sektora, Europski parlament poziva na ulaganje više sredstava iz zajedničke poljoprivredne politike u održivo šumarstvo u EU-u. Zastupnici pozivaju na povećanje ukupnih klimatskih koristi koje donose šume i vrijednosni lanac koji se temelji na šumama, poput apsorpcije CO2 i skladištenja ugljika u proizvodima na bazi drva. Parlament također naglašava potrebu za povećanim ulaganjem u istraživanje alternativa fosilnim gorivima.
Više od 10.000 vrsta biljaka i životinja u velikom je riziku od izumiranja zbog uništavanja amazonske prašume – od koje je 35 posto iskrčeno ili jako oštećeno.
Izvješće koje je izradilo Znanstveno vijeće za Amazoniju (SPA) obuhvaća istraživanje 200 znanstvenika iz cijeloga svijeta o najvećoj prašumi na svijetu. To je do danas najdetaljnija procjena stanja šume i jasno pokazuje vitalnu ulogu koju Amazonija ima u globalnoj klimi i duboke rizike s kojima se suočava.
Presudno je za manje od deset godina smanjiti krčenja šuma i uništavanje na nulu, navodi se u izvješću i poziva na masovnu obnovu već uništenih područja. Prašuma je vitalni bedem protiv klimatskih promjena zbog ugljika koji apsorbira i zbog onoga koji skladišti.
Prema izvješću, tlo i vegetacija Amazonije drže oko 200 milijardi tona ugljika, više od pet puta više od ukupne svjetske godišnje emisije CO2.Nadalje, kontinuirano uništavanje uzrokovano ljudskim upletanjem u Amazoniju dovodi više od 8000 endemskih biljaka i 2300 životinja u veliki rizik od izumiranja, dodaje se u izvješću.
BOLSENARA RAZOTKRILA KOLUMBIJA I CIA, POSTATI ĆE OZBILJNA META ZBOG UGROŽAVANJA SUDBINE SVIJETA
Znanost pokazuje da se ljudi suočavaju s potencijalno nepovratnim i katastrofalnim rizicima zbog više kriza, uključujući klimatske promjene i pad biološke raznolikosti, rekla je profesorica Mercedes Bustamante sa Sveučilišta u Braziliji, a objavila SPA.
“Malo je mogućnosti za promjenu ove putanje. Sudbina Amazonije ključna je za rješenje globalnih kriza”, dodala je.
U Brazilu se krčenje šuma povećalo otkako je desničarski predsjednik Jair Bolsonaro preuzeo dužnost 2019. godine, dosegnuvši prošlogodišnju najvišu razinu u 12 godina i izazvavši negodovanje stranih vlada i međunarodne javnosti.
Bolsonaro je poticao rudarstvo i poljoprivredu u zaštićenim područjima Amazonije i oslabio agencije za zaštitu okoliša, što je prema ekolozima i znanstvenicima izravno rezultiralo porastom razaranja. Susjedna Kolumbija prije tjedan dana izvijestila je da je krčenje šuma poraslo osam posto u 2020. u odnosu na prethodnu godinu, a gotovo 64 posto razaranja dogodilo se u toj regiji Amazonije.
Prema njegovoj izvornoj veličini, u 18 posto bazena Amazonije već su šume iskrčene, prema izvješću – uglavnom za poljoprivredu i ilegalnu drvnu građu. Još 17 posto je jako oštećeno.Uništavanje može ugroziti samu sposobnost kišne šume da funkcionira kao spremnik ugljika, s potencijalno pogubnim rezultatima za globalne klimatske promjene.
Zasebna studija objavljena u časopisu Nature u srijedu pokazala je da neki dijelovi Amazonije emitiraju više ugljika nego što apsorbiraju, na temelju mjerenja ugljičnog dioksida i ugljičnog monoksida uzetih iznad prašume između 2010. i 2018. godine.
Vodeća autorica Luciana Gatti, znanstvenica iz brazilske agencije za istraživanje svemira Inpe, sugerira da povećane emisije ugljika u jugoistočnoj Amazoniji – gdje je krčenje šuma žestoko – nisu samo rezultat požara i izravnog uništenja, već i porasta ugibanja drveća jer ozbiljne suše i više temperature postaju sve češće.
Imperij, Nature, agencije
