Globalna velesila Sjedinjene Američke Države sklona je mijenjati režime po svijetu, što je vidljivo iz dva najrecentnija primjera u administraciji Donalda Trumpa – promjene režima u Venezueli, te ovog u Iranu, nakon čijeg rušenja rat još traje, te utječe na cijeli svijet.
Amerika da bi zadržala mjesto lidera svijeta koristi sve što bi svatko prvi koristio osim Kine
Ipak, upitno je koliko su te smjene režima uspješne; u Iranu su možda ubili uži krug vladajućih, ali režim je postavio sina pokojnog ajatolaha kojemu su usput Amerikanci i Izraelci ubili ženu i djecu, oca i majku, te je zasigurno motiviran osvetom.
Politika intervencionizma
Političko analitički kanal Al Jazeera obrađuje američku dugu povijest politike intervencionizma, prvenstveno zbog održavanja dugotrajne globalne dominacije, ostvarivanja vlastitih nacionalnih i sigurnosnih interesa te eliminacije režima koji se smatraju neprijateljskim ili ugrožavajućih za američke interese.
Svojim dvorištem Sjedinjenje Države smatraju Latinsku Ameriku zbog geografske blizine, a intervencije su jednako česte i na Bliskom istoku, prvenstveno zbog interesa u količini nafte kojoj obiluju te zemlje.
Uspostava „demokracije“
Jedna od licemjernih izgovora za rušenje režima je uspostava demokracije u pojedinim državama, vjerojatno po uzoru na onu u Sjedinjenim Američkim Državama; naime, pokazalo se da su države nakon uspostavljanja „demokracije“ postale znatno nestabilnije, poput primjera Iraka i Afganistana.
Naime, demokracija je napredan sustav za koji su potreba desetljeća pripreme i definitivno se ne može uspostaviti preko noći.
Rezultat instant demokracije je još gore stanje nego što je bilo prije intervencionizma, a obično imamo kompleksne sukobe i režim koji je još gori od prethodnog režima. Također, postoje visoko nedemokratski režimi poput onog u Sjevernoj Koreji ili Rusiji u koje se Sjedinjene Države ne miješaju jer te države posjeduju nuklearno oružje.
Dakle, na meti intervencionizma su slabije, nezaštićene zemlje kod kojih postoji značajan interes kojim se SAD mogu okoristiti.
Cijena intervencionizma
„Izvoz demokracije“ u nedemokratske zemlje često je kritiziran zbog visokih cijena u ljudskim životima i izostanka rezultata u vidu režima u kojima se poštuju ljudska prava. Istodobno, nema pravih kriterija za promjenu režima – biraju se zemlje koje nemaju nuklearno oružje, a s njihovim vlastima se moguće lako dogovoriti za izlazak u susret Sjedinjenim Američkim Državama na njihove interese.
Kuba u mraku
Zemlja koja je vjerojatno sljedeća na meti promjene režima je komunistička Kuba, čiji režim SAD pokušava smijeniti još od 1959., nakon pobjede Fidela Castra. Više je operacija kroz koje su Sjedinjene Države pokušale srušiti režim, poput invazije u Zaljevu svinja (1961.), te Kubanska raketna kriza, kad je svijet strepio od Trećeg svjetskog rata.
Pritisak za promjenu režima nije popustio do danas, kad je Kuba na vrhuncu ekonomske krize zbog nedostatka nafte i američkih sankcija koje su uzrokovale ekstremno siromaštvo stanovništva. Trumpova administracija razmatra „prijateljsko preuzimanje“ Kube, i očigledno čeka na trenutak kad će se ljudi potpuno iscrpiti siromaštvom.
Autor: Katarina Baričić, prof., foto: az quotes
