Stručni časopis “Current Biology” objavio je studiju u kojoj su znanstvenici dokazali da se ultraljubičasta pigmentacija pojedinog cvijeća mijenja, što predstavlja posljedicu klimatske krize i smanjenja ozonskog omotača.
Iako su ovdje u pitanju procesi koji su nevidljivi ljudskom oku, cvijeće se oslanja na UV uzorke kako bi privuklo oprašivače. Ukoliko se spomenuti uzorci promijene, to bi ozbiljno moglo ugroziti mogućnost razmnožavanja biljaka.
– Posljedice se jednako odnose na reprodukciju domaćeg divljeg bilja kao i industrijskih biljnih vrsta koje imaju UV cvjetni uzorak poput suncokreta ili repice. Promjena UV cvjetnog uzorka može prekinuti oprašivanje – upozorio je koautor studije Matthew Koski sa Sveučilišta Clemson.
Tijekom istraživanja Koski je proučavao i analizirao biljne uzorke iz Europe, Australije i Sjeverne Ameriken te je pritom uspoređivao njihovu kakvoću u razdoblju od 1940. do 2017. godine. Tim je pregledao 1238 uzoraka u svrhu utvrđivanja na koji način UV pigmentacija odgovara na promjene koje su uzrokovane izloženošću UV zrakama i temperaturi.
Došlo su do saznanja da se UV pigmentacija povećava za dva posto svake godine. Cvijeće koristi UV pigmentaciju kako bi peludu pružilo zaštitu od ultraljubičastog zračenja. U prethodnoj studiji, Koski je ustanovio da cvijeće koje živi na području koje je u većoj mjeri izloženo UV zrakama, npr. na višoj nadmorskoj visini, sadrži veću količinu UV pigmenta. Ovo je u skladu sa znanstvenim pretpostavkama da će cvijeće evoluirati kako bi stvorilo više pigmenta sukladno smanjenju ozonskog omotača i povećanju izloženosti UV zračenju.
Međutim, reakcija cvijeća na temperaturu i ozonski omotač dodatno ovisi i o tome koliko je izložen pelud cvijeća. Riječ je o cvijeću koje uglavnom ima latice u obliku čašica. Dok je ozon bio tanji, UV pigmentacija se povećavala, dok je paralelno s oporavljanjem ozonskog omotača rasla.
S druge strane, kod cvijeća koje skriva svoj pelud, kao što je, npr. mješinka, razina UV pigmentacije bila je determinirana izloženošću temperaturi, a ne zračenju. Ukoliko je temperatura bilježila rast, razina pigmentacije je padala, neovisno o ozonskom omotaču.
– Razlog je u činjenici da je pelud skriven u peteljci koja ga štiti od UV zračenja, ali i izloženosti višim temperaturama. Kad temperatura raste, dodatna zaštita može pregrijati pelud. Smanjenje UV pigmenta smanjuje i razinu solarnog zračenja koje peteljke upijaju, pa zato mogu zadržati odgovarajuću razinu topline peluda – pojasnio je biolog Charles Davis s Harvarda.
– Promjene u pigmentaciji mogle bi narušiti mogućnost biljaka da privuku oprašivače. Njih, naime, privlači uzorak koji stvara kontrast niskog i visokog UV pigmenta. Mijenjanjem razine pigmenta mijenja se i učinkovitost uzorka.
Koski je rekao kako se nada da će nastaviti istraživanje te kako će otkriti na koji način promjene u pigmentaciji cvijeća utječu na privlačenje oprašivača. Također se nada i da će doći do saznanja o tome
mogu li promjene u ozonskom omotaču i temperaturi imati utjecaja na vidljive vanjske promjene na cvijeću.
Andreaa Jakovčević, foto: Pixabay