Španjolski istraživač Paco Calvo dugi niz godina bavi se proučavanjem “biljne neurobiologije”, odnosno načinom na koji biljke “osjećaju”. Više je puta pokazao da običan anestetik može usporiti električne impulse koji prolaze kroz biljku i tako ju, na određen način, uspavati. Međutim, sad mu je na umu mnogo odvažniji cilj; naime, želi utvrditi imaju li biljke – svijest.
U suradnji sa svojim timom znanstvenika sa Sveučilšta Murcia, Calvo želi pokazati da činjenica da biljke reagiraju na okoliš, komuniciraju jedna s drugom, pa čak i znaju prevariti kukce i druge životinje, zapravo otkriva da su svjesne sebe i svijeta oko sebe.
“Znamo da su biljke svjesne okoliša, samih sebe i drugih oko sebe. Ne znamo jesu li zaista svjesne”, istaknula je za New Scientist Elizabeth Van Volkenburgh.
Iz tih razloga Calvo i njegov tim razvili su svojevrstan test koji bi trebao izmjeriti u kojoj mjeri je svjesno ponašanje biljke. Prvo testiraju je li njeno ponašanje fleksibilno i proaktivno, potom je li predvidljivo i konačno je li ciljano.
Uzimajući rezultate spomenutih testova u obzir, Calvo smatra da su pronašli biljku koja odgovara kriterijima svjesnosti. I to je biljka koja nam je svima dosta dobro poznata iz svakodnevnog života.
Naime, grah se pokazao kao biljka koja ispunjava sve spomenute kriterije. Tijekom rasta, biljka traži dobro mjesto za penjanje. Svojim viticama “skeniraju” okolinu i “odlučuju” gdje je najbolje mjesto za hvatanje. Kada pronađu mjesto na koje se mogu pričvrstiti, ističe Calvo, emitiraju veću količinu unutarnjih električnih signala. Upravo to predstavlja kombinaciju faktora za koje Calvo smatra da su pokazatelj postojanja osnovnih kognitivnih funkcija te da biljke imaju individualna iskustva.
Osim toga, to čak može pokazivati da grah “zna” da je stup tamo, rekao je Calvo za New Scientist, ali i dodao kako je potrebno biti veoma oprezan kod davanja zaključaka.
Do sada su znanstvenici u nekoliko navrata pokušavali dokazati postoji li svjesnost u biljaka i te su došli do međusobno različitih rezultata. Stoga ne iznenađuje što su Calvo i njegov tim oprezni u iznošenju bilo kakvih zaključaka.
Međutim, njihovo istraživanje je svakako intrigantno, zanimljivo, potiče na razmišljanje i otvara mnoga pitanja.
Andrea Jakovčević, foto: Pixabay
