MUP-ovi DOSJEI NA CRNOM TRŽIŠTU: Zašto je opasna prodaja policijskih podataka

RelatedPosts

Dok se pošteni istražitelji mjesecima mukom muče i riskiraju živote da bi došli do mora inkriminirajućih snimki i dokaza, korumpirani pojedinci unutar sustava sav taj trud bacaju u blato. Nezakonito trgovanje informacijama postalo je unosan biznis u Hrvatskoj. Podaci o bolestima, preljubima i privatnim navikama služe kao opasna valuta unutar kriminalnog podzemlja i noćnih klubova. Vrijeme je za uvođenje rigoroznih razina sigurnosti prije nego što sustav potpuno kolabira.

Svi građani, suci, tužitelji, odvjetnici, novinari, političari, državni dužnosnici, nepodobni, pa kriminalci – imaju svoj dosje

U Hrvatskoj se već godinama glasno šapuće o javnoj tajni koja izravno ruši temelje pravne države: policijski operativni dosjei postali su najtraženija roba na crnom tržištu. Krim policija ima neograničen uvid u dosje, kretanje i privatnost svakog građanina. Međutim, problem nastaje kada pojedinci unutar plavih odora, bez ikakvih sudskih dopuštenja i opravdanih istraga, te baze podataka tretiraju kao vlastitu arhivu za trgovanje, pritiske i privatne interese.
Zbog toga je danas u državi od presudne važnosti – tko nosi policijsku značku i u čijim su rukama najintimniji podaci.

Od bolesti do preljuba: Što sve sustav bilježi?

Policijski informacijski sustav nije samo suha baza pravomoćnih presuda. Naprotiv. U njemu se nalazi nevjerojatna količina najintimnijih podataka o svakome od nas. Sustav pamti i bilježi tko boluje od bilo kakve bolesti, jeli bio pod traumom, njegovi članovi obitelji, tko je s kim u obiteljskoj svađi, je li netko u mladosti ili ikada kasnije konzumirao opijate, travu ili alkohol. Tamo stoje zabilježene kućne prepirke, svaka situacija u kojoj se netko ikada potukao, pa čak i zapažanja istražitelja o nečijim seksualnim preferencijama, preljubima, izlascima i kretanjima.
….
Sustav je, ukratko, golema spužva koja skuplja raznorazne optužbe, operativna saznanja i tuđe tračeve. Sama po sebi, činjenica da policija prikuplja ove poluinformacije radi prevencije kriminala i operativnog rada nije sporna – to je dio policijskog posla svuda u svijetu. Problem nastaje kada te poluinformacije postanu valuta na tržištu ulice, a tračevi iz sustava postanu oružje u rukama korumpiranih pojedinaca sa značkom.

Duboka frustracija poštenih policajaca: Jedna budala uništi mjesece rada

Ovakva zlouporaba sustava izaziva nezapamćenu frustraciju i ogorčenje među poštenim policajcima i predanim istražiteljima. Oni provode mjesece na terenu, riskiraju vlastitu sigurnost, provode neprospavane noći i mukom se muče kako bi kroz zakonite posebne dokazne radnje došli do mora inkriminirajućih snimki i neoborivih dokaza protiv teškog kriminala.
…..
I onda se dogodi ono najgore – pojavi se jedna budala u vlastitim redovima koja čitava ta mukotrpna otkrića zloupotrijebi za sitan novac ili privatnu korist. Sav trud, opasnost i profesionalizam poštenih plavaca u sekundi propadaju i bivaju bačeni u blato jer je netko odlučio trgovati službenim tajnama na šanku noćnog kluba.

Lepeza informacija: Na udaru tužitelji, suci, novinari i ostali državni službenici

Korumpirani pojedinci unutar sustava danas posjeduju široku lepezu informacija o ključnim ljudima u državi. Na meti takvih provjera nalaze se državni odvjetnici, suci, ali i novinari koji istražuju kriminal te obični građani. Također SOA (Sigurnosna obavještajna agencija) gradi tajne dosjee svih policijskih djelatnika, sudaca, javnom mnijenju, itd kao i podatke o rastu krim miljea (tajna policija). Također i mediji imaju svoje baze podataka neovisne o svim drugima ali vratimo se na policijsko podzemlje i prodaju tajni.
….
Mnogi od sudaca kao i svi građani su u nekom trenutku života imali određene provjere, skandale, intervencije, prijave ili izvide koji nikada nisu dobili sudski epilog niti su procesuirani. Mnogi nisu niti bitni. No, u MUP-ovim operativnim sustavima ti podaci vječno ostaju zapisani. Umjesto da se nakon nekog vremena, sudskih odluka i nastupa zakonske rehabilitacije ti kartoni trajno obrišu, oni se namjerno čuvaju u sivoj zoni.
….
Kad god zatreba, sada već po tko zna koji put vidimo, takvi korumpirani pojedinci bez srama koriste sustav kao privatni bankomat i oružje za klasični reket. Tada bez ustručavanja novinaru, sucu ili javnoj osobi u lice kažu: “Znam da pušiš travu, znam da piješ lijekove za smirenje, da imaš mentalne probleme…” – pritom licemjerno skrivajući činjenicu da ni sami nisu daleko od istih tih poroka. Osim navijača i dokazanih kriminalaca, zapisuju se razno razne istine ali korumpirani pojedinci imaju moć unositi i neistine “za privatno diskreditiranje”.

Gdje je SOA i koje razine sigurnosti moramo uvesti?

Svako malo u javnost procuri vijest da je pao još jedan djelatnik MUP-a zbog trgovanja informacijama, no to je samo vrh ledene sante. Nismo ga mi razotkrili nego u godinu dana bar procure do pet krtica u sustavu. Postavlja se ključno pitanje: Kako je moguće da netko samo tako, bez ikakvih prepreka, koristi državne baze podataka za privatne ucjene? Zašto se Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) aktivnije ne zabavi zaštitom ovih podataka?
Curenje informacija iz policijskog sustava i posjedovanje lepeze privatnih podataka o pravosudnim djelatnicima i medijima izravno je ugrožavanje nacionalne sigurnosti.
….

Da bi se stalo na kraj ovakvom ponašanju, sustav pod hitno mora uvesti tri rigorozne razine sigurnosne kontrole:

    1. Digitalni “crveni alarm” i obvezan broj predmeta: Svaki ulazak policijskog službenika u dosje građanina koji nije pod aktivnom istragom mora automatski paliti alarm u Unutarnjoj kontroli. Sustav mora tražiti unos aktivnog službenog broja predmeta (K-broja) pod kojim se provjera vrši. Ako predmeta nema, pristup se automatski blokira.
    2. Godišnje provjere SOA-e i imovinski nadzor: Svi operativci i istražitelji moraju prolaziti proširene sigurnosne provjere svako 12 mjeseci, a ne svako nekoliko godina. To mora uključivati detaljan nadzor imovine, bankovnih računa uže obitelji, ali i redovita testiranja na opijate i psihoaktivne tvari.
    3. Nezavisni vanjski audit i otkaz bez odgode: Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) ili neovisno saborsko tijelo mora imati pravo na nenajavljene upade u informacijski sustav MUP-a i kontrolu digitalnih tragova (logova). Trgovanje ovim podacima mora značiti trenutačni neopozivi otkaz iz službe i višegodišnju zatvorsku kaznu.

Zakon mora pod hitno obvezati sudove da nakon svake oslobađajuće presude nalože MUP-u trenutno i potpuno brisanje operativnih podataka i tračeva iz evidencije. Dok se ove mjere ne provedu, privatni životi, sudbine i karijere u Hrvatskoj i dalje će ovisiti o hiru korumpiranih pojedinaca sa značkom koji trguju našom intimom na šankovima noćnih klubova.
Naprotiv, ti djelatnici nisu anđeli. Pokaže se ali možda nakon već velike štete da su obiteljski nasilnici, pedofili, dileri, problemi pa i okolnosti ih navedu da postanu i ubojice. SOA smatra neslužbeno da čak 30% policajaca pripada podzemlju, zanima nas kao društvo je li ih sindikat podržava u tome, IPA ili razno razne elitne asocijacije iza kojih se skrivaju dok ih se konkurencija ne odluči riješiti.
Društvu je neophodno pojačati unutarnju kontrolu povezanu sa tajnom službom i posebnim elitnim odredom koji će savjesno provoditi nadzor nad svojim djelatnicima kojih nije mali broj.
Pripremio Toni Eterović

Related Posts

Related Posts