Održiva morska hrana mogla bi ljudima pružiti više hranjivih tvari od govedine, svinjetine i piletine, a istodobno smanjiti emisije stakleničkih plinova, izvještava članak objavljen na internetu u Communications Earth & Environment.
Nalazi upućuju na to da bi politike za promicanje plodova mora u prehrani kao zamjena za druge životinjske bjelančevine mogle poboljšati sigurnost hrane u budućnosti i pomoći u rješavanju klimatskih promjena.
Ljudska prehrana diljem svijeta mora postati hranjivija, uz istovremeno smanjenje utjecaja na klimu, kako bi se održalo korak s rastućom populacijom.
Poznato je da su plodovi mora dobar izvor proteina, masnih kiselina, vitamina i minerala, a prethodna su istraživanja pokazala potencijalne ekološke prednosti zamjene mesa plodovima mora u prehrani.
Međutim, strategije za smanjenje klimatskih emisija buduće prehrane obično promiču “zelenu” prehranu zasnovanu na biljkama, a zanemaruju potencijal “plave” prehrane koja se temelji na plodovima mora.
Peter Tyedmers, Elinor Hallström i suradnici analizirali su gustoću hranjivih tvari i utjecaje na klimu globalno važnih divljih i uzgojenih izvora morske hrane iz širokog spektra ribarskih i akvakulturnih izvora 2015.
Otkrili su da divlji ulovljeni losos, haringa, skuša i inćuni, kao i dagnje i kamenice iz uzgoja, imali su najmanji utjecaj na klimu u odnosu na njihovu hranjivu vrijednost. Polovica analiziranih vrsta morskih plodova imala je veću gustoću hranjivih tvari i ispuštala je manje stakleničkih plinova od govedine, svinjetine i piletine.
S.K., foto: pixabay
