Bespravna gradnja u Hrvatskoj odavno više nije izolirani incident nego ozbiljan društveni problem koji je zahvatio obalu, otoke, sela i gradove. Godinama niču ilegalni restorani, klubovi, apartmanska naselja, kafići na pomorskom dobru, privatna groblja, ilegalni rudnici i divlja odlagališta otpada, dok institucije često reagiraju tek kada šteta postane nepopravljiva.
Nemoguća bez korumpiranih inspektora i zaštite na sudu
Posebno zabrinjava činjenica da su mnoga bespravno izgrađena naselja naknadno dobila legalizaciju kroz političke i koruptivne veze. Umjesto da zakon jednako vrijedi za sve, stvoren je dojam da se ilegalna gradnja isplati. Dovoljno je godinama ignorirati propise, plaćati prekršajne kazne i čekati trenutak kada će sustav popustiti.
Na hrvatskoj obali uzurpacija pomorskog dobra postala je gotovo svakodnevica. Pojedinci bez dozvola zauzimaju plaže, grade klubove, restorane i privezišta te se ponašaju kao privatni vlasnici obale. Ne samo obale, njima nije dovoljan ni otok. Oni bi dva. Očekuju da će legalnost kasnije riješiti preko podmićenih činovnika ili političkih zaštitnika. Građevinske inspekcije često godinama znaju za nezakonitu gradnju, ali reagiraju tek kada mediji ili građani izvrše pritisak.
Njima nije dovoljan ni otok, oni bi dva
Dok se nekima ruše objekti uz spektakularne dolaske bagera, drugi bez uporabnih i građevinskih dozvola godinama posluju bez posljedica. Takvi “lokalni šerifi” prkose državi, zauzimaju javni prostor i ostvaruju veliku zaradu, dok ih se ne tereti za ozbiljan kriminal nego uglavnom za prekršaje. Kazne postaju tek trošak poslovanja.
Jedan od najpoznatijih primjera uzurpacije pomorskog dobra je slučaj Budihovca kraj Visa, gdje je nezakonito poslovanje trajalo gotovo deset godina. Za to vrijeme uredno su se plaćale kazne, ali je istovremeno ostvarivana velika zarada bez stvarnog nadzora od ručkova i večera, naplate pića, sidrenja jahti, korištenja zahoda pa do šatorskog smještaja. Sustav je godinama promatrao kako se javni prostor pretvara u privatni teritorij.
Kriminal se isplati jer se plaćaju prekršaji
Tek nakon brojnih prijava građana i upozorenja o prijetnjama i mogućem nasilju, država je reagirala. Uzurpatori Andro Slavić i Josip Mijić uklonjeni su silom zakona nakon niza prijava zbog kršenja propisa i ozbiljnih prijetnji. Novi koncesionar sada pokušava sanirati štetu i pripremiti otok za turističku sezonu, a javnost s pravom očekuje da pomorsko dobro više neće biti tretirano kao privatni feud.
No problem nije samo na obali. Diljem Hrvatske postoje ilegalna groblja, nelegalni kamenolomi i rudnici, divlja smetlišta, bespravni ugostiteljski objekti i cijela naselja koja su nastajala uz prešutnu šutnju institucija. Mnogi građani s razlogom postavljaju pitanje: gdje su bile građevinske inspekcije, policija, DORH i USKOK dok su objekti godinama rasli?
Gdje su bili građevinska inspekcija, policija, DORH i USKOK?
Najveći problem nije samo sama ilegalna gradnja nego osjećaj nejednakosti pred zakonom. Dok obični građani mjesecima čekaju dozvole i prolaze stroge kontrole, pojedinci bez ikakvih papira grade restorane, marine, apartmane i klubove na najvrjednijim lokacijama.
Hrvatska je tako došla u opasnu situaciju u kojoj “svako selo ima svoga šerifa i gusara” – lokalnog moćnika koji vjeruje da je jači od države. A dok institucije reagiraju sporo, selektivno ili pod pritiskom javnosti, građani sve više gube povjerenje u pravni sustav.
Svi su sve znali i dopuštali
Borba protiv bespravne gradnje neće biti moguća bez jednakih pravila za sve, bržih reakcija institucija i ozbiljne kaznene odgovornosti za uzurpaciju javnog dobra. U protivnom će Hrvatska i dalje gledati kako obala, otoci, priroda i javni prostor postaju plijen pojedinaca koji profit stavljaju iznad zakona.
Pripremio Toni Eterović
