Procedura kaznenog postupka počinje od samog uhićenja, a ne tek od istrage ili rasprave. Iako u Hrvatskoj bi i građanin tj optuženik trebao predstavljati Državu kao i DORH, Državno odvjetništvo je u prednosti čime se često zakidaju prava za objektivnu istragu, progon i postupak. Zapravo, u tisućama presuda protiv Hrvatskih sudova to je zaključio EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA, koji je poništio presude samo o tome nemamo medijska izvještavanja. U skladu s pravom na pravično suđenje prema članku 6. Europske konvencije o ljudskim pravima, prava okrivljenika moraju se poštivati tijekom cijelog kaznenog postupka. Iako su našim sudovima često i do samog Ustavnog suda neke stvari nebitne, EUROPSKOM SUDU je izuzetno važno da se pazi na sljedeće:
1. Od trenutka uhićenja:
Pravo na informaciju: Osoba mora biti obaviještena o razlozima uhićenja i optužbi na jeziku koji razumije (članak 5. EKLJP-a). Pravo na odvjetnika: Pravo na pravnu pomoć od trenutka lišavanja slobode. Pravo na šutnju: Osoba ne smije biti prisiljena na samooptuživanje. Pravo na liječnički pregled: Ako je uhićena osoba u fizički lošem stanju.
2. Tijekom istražnog postupka:
Prikupljanje dokaza: Dokazi se moraju prikupljati zakonito, a obrana mora imati pravo sudjelovati u postupku.
Pravo na pravednu obranu: Obrana mora biti obaviještena o dokazima tužiteljstva i imati priliku reagirati. Sudska kontrola pritvora: Ako je osoba zadržana u pritvoru, sud mora redovito preispitivati opravdanost pritvora.
3. Od trenutka podizanja optužnice i tijekom rasprave:
Optuženik mora imati: Jednake uvjete za iznošenje obrane. Pristup svim dokazima.Mogućnost ispitivanja svjedoka i predlaganja vlastitih dokaza.
Dakle, procedura počinje od uhićenja, jer se prava okrivljenika i pravednost postupka ocjenjuju od samog početka, a ne samo tijekom rasprave. Povrede prava u ranijim fazama postupka mogu kasnije ugroziti cijeli postupak i biti razlog za poništavanje presude od EUROPSKOG SUDA. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) je institucija koja nadzire poštivanje prava i sloboda zajamčenih Europskom konvencijom o ljudskim pravima (EKLJP):
1. Tko sve ima pravo tražiti pravdu pred ESLJP-om?
Pravo podnošenja predstavke ESLJP-u imaju:
Pojedinci, grupe ljudi ili nevladine organizacije koji tvrde da su žrtve povrede prava zajamčenih EKLJP-om.
Prije obraćanja ESLJP-u potrebno je iscrpiti sve domaće pravne lijekove, tj. žaliti se svim nadležnim sudovima unutar države.
2. Mogu li isključivo dokazi istrage biti temelj za osudu bez saslušanja svjedoka obrane?
Ne, prema EKLJP-u, to bi predstavljalo povredu prava na pravično suđenje (članak 6.). Suđenje mora biti kontradiktorno, a optuženik mora imati pravo:
Saslušati svjedoke tužiteljstva,
Predlagati i ispitivati vlastite svjedoke,
Obrana mora imati jednak pristup dokazima kao i tužiteljstvo.
Ako sud temelji presudu isključivo na dokazima istrage, a zanemari saslušanje svjedoka obrane, to je povreda prava na pravedno suđenje.
3. Je li lakše dokazati nevinost pred ESLJP-om?
ESLJP se bavi isključivo je li povrijeđena procedura postupka, je li postupak u vašoj zemlji bio pravedan i je li povrijeđeno neko pravo zajamčeno EKLJP-om. Ako ESLJP utvrdi povredu, može naložiti ponavljanje postupka ili isplatu odštete.
4. Je li država dužna poštovati presude ESLJP-a kao zakon?
Da, države članice Vijeća Europe (uključujući Hrvatsku) obvezne su poštovati presude ESLJP-a. To znači da:
Država mora provesti presudu i ukloniti povrede, u suprotnom, može se suočiti s političkim sankcijama Vijeća Europe.
5. Priznaje li ESLJP medijske hajke i linč nad optuženikom?
ESLJP priznaje da medijske hajke mogu utjecati na pravičnost postupka (članak 6. i članak 8. – pravo na privatnost). Ako medijsko izvještavanje: Stvori pristranost u javnosti ili kod sudaca, Povrijedi pravo na privatnost optuženika, Ugrozi pretpostavku nevinosti, to može biti osnova za utvrđenje povrede prava.
6. Kako optuženik može dokazati da mu je kršeno pravo na pravednu obranu?
Optuženik mora pred ESLJP-om dokazati povrede kao što su:
Nepravedno odbijanje ključnih dokaza ili svjedoka,
Pristranost suda,
Nedostatak pravovremenog obavještavanja o optužbama,
Neadekvatni uvjeti za pripremu obrane.
Dokazi uključuju sudske zapisnike, odluke, i drugi relevantni materijal.
7. Koliko odvjetnik mora biti stručan za ESLJP?
Odvjetnik koji vodi slučaj pred ESLJP-om mora:
Poznavati Europsku konvenciju o ljudskim pravima i praksu ESLJP-a. Pripremiti jasne argumente i dokumentaciju, Iskoristiti proceduralne mogućnosti unutar zadanih rokova. Stručnost odvjetnika može biti ključna za uspjeh pred sudom.
8. Što podrazumijevaju proceduralne greške?
Proceduralne greške su propusti u poštivanju zakonskih pravila tijekom postupka, kao što su:
Nepravilno obavještavanje optuženika o ročištima,
Odbijanje ključnih dokaza,
Povreda prava na obranu ili nepristran sud.
9. Jesu li proceduralne greške nebitne?
Ne, proceduralne greške mogu biti razlog za poništavanje presude ako su:
Bitno utjecale na ishod postupka,
Povrijedile prava zajamčena EKLJP-om.
Sudovi koji proceduralne greške smatraju nevažnima često krše pravo na pravično suđenje.
Ako smatrate da su vaša prava povrijeđena, ključno je pažljivo dokumentirati sve postupovne nepravilnosti i konzultirati stručnog odvjetnika za ljudska prava.
Imperij tim
