Napetosti na Bliskom istoku posljednjih mjeseci dramatično su porasle nakon vojnih napada saveznika na Iran. Istodobno, iranski režim već godinama vodi oštru represiju protiv vlastitog stanovništva. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: koliko dugo vlast u Teheranu može izdržati rat izvana i nezadovoljstvo iznutra.
Žrtve nedavnih napada na Iran
Prema dostupnim međunarodnim izvještajima od početka američko-izraelskih napada poginulo je više od 1.200 ljudi u Iranu. Među poginulima su pripadnici vojske i sigurnosnih struktura, ali i civili. Napadi su usmjereni na vojne baze, infrastrukturu i strateške ciljeve, no kao i u većini modernih ratova, civilne žrtve nisu izbjegnute. Sukob se također prelijeva i na druge dijelove regije Bliskog istoka, uključujući Libanon i područja gdje djeluju saveznici Irana. Perzijski zaljev pa do Cipra.
Koliko je prosvjednika ubijeno u Iranu
Iranske vlasti godinama se suočavaju s valovima prosvjeda. Najpoznatiji su bili prosvjedi 2022. godine nakon smrti Mahse Amini, koji su se proširili diljem zemlje. No prema informacijama aktivista iz Irana do emigracije mjesec dana prije napada saveznika u prosvjedima protiv ajatolaha brutalno su ubijeni metkom u glavu i srce mladići i cure prosvjednici. Barata se brojkom do 35.000 mrtvih i nestalih. Mrtvačnice su bile zapravo na ulici.
Može li iranski režim izdržati dug rat
Iran je velika država s oko 88 milijuna stanovnika i snažnim sigurnosnim aparatom. Posebno važnu ulogu ima Revolucionarna garda, elitna vojno-politička organizacija koja ima veliki utjecaj u državi i gospodarstvu.
Režim također ima mrežu regionalnih saveznika i partnerskih milicija u zemljama poput Libanona, Iraka, Sirije i Jemena. To mu omogućuje određeni stupanj strateške dubine i sposobnost vođenja neizravnih sukoba.
Ipak, postoje i ozbiljni izazovi. Iranska ekonomija godinama je pod teškim sankcijama, inflacija je visoka, a nezadovoljstvo stanovništva povremeno izbija u masovne prosvjede. U nekim regijama postoje i etničke napetosti među Kurdima, Baluchima i drugim skupinama. Ako bi rat postao dugotrajan i doveo do ozbiljnog razaranja infrastrukture, pritisak na vlast mogao bi se značajno povećati.
Reakcije u Europi
U mnogim europskim državama postoji zabrinutost zbog širenja sukoba na širu regiju. Strahovi uključuju mogućnost destabilizacije Bliskog istoka, rast cijena energije te potencijalne migracijske valove.
Ipak, Europa trenutačno nije izravno uključena u ratne operacije protiv Irana. Većina europskih vlada poziva na deeskalaciju i diplomatsko rješenje sukoba.
Iran se danas nalazi pod pritiskom s dvije strane: vanjskim vojnim pritiscima i unutarnjim društvenim nezadovoljstvom. Povijest pokazuje da autoritarni režimi ponekad mogu preživjeti takve krize dugo vremena, ali i da se ponekad mogu brzo urušiti ako izgube kontrolu nad vojskom ili ključnim dijelovima društva.
Hoće li se iranski režim održati ili će se politička situacija dramatično promijeniti, ovisiti će o razvoju rata, gospodarskim prilikama i spremnosti stanovništva na daljnje prosvjede.
Ivana Radić, foto X
