Svijet je od 2015. godine izgubio oko 41 milijun hektara šumskog područja, upozoravaju Ujedinjeni narodi. To je površina usporediva s veličinom Njemačke. Istodobno šume sve snažnije osjećaju posljedice klimatskih promjena – od požara i suša do širenja štetnika.
Prema najnovijem izvješću Ujedinjenih naroda o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja, globalne šume i dalje se smanjuju. Od 2015. godine izgubljeno je oko 41 milijun hektara šumskog područja. UN upozorava da šume imaju ključnu ulogu u regulaciji ciklusa vode, ublažavanju klimatskih ekstrema, očuvanju bioraznolikosti i životima stotina milijuna ljudi.
Brojka je golemih razmjera. Za usporedbu, riječ je o površini približno veličine Njemačke.
Nije sve isto što i deforestacija
Podatak od 41 milijun hektara ne znači da je toliko šume jednostavno posječeno. Važno je razlikovati deforestaciju od ukupne promjene šumskog područja.
Prema najnovijoj procjeni FAO-a, između 2015. i 2025. svijet je godišnje gubio oko 10,9 milijuna hektara šuma zbog deforestacije. Istodobno su se na drugim područjima šume širile ili obnavljale.
Zbog toga je neto godišnji gubitak šumskog područja bio znatno manji – oko 4,12 milijuna hektara godišnje. FAO ipak upozorava da je sadašnja razina deforestacije i dalje previsoka.
Kakve to veze ima s klimatskim promjenama?
Veza je vrlo ozbiljna – i ide u oba smjera.
S jedne strane, klimatske promjene povećavaju pritisak na šume. UN navodi klimatski uzrokovane požare, štetnike i promjene u korištenju zemljišta među glavnim pritiscima na šumske ekosustave.
S druge strane, uništavanje šuma otežava borbu protiv klimatskih promjena.
Šume skladište velike količine ugljika i sudjeluju u regulaciji globalnog ciklusa ugljika i vode. Kada se šuma uništi, dio tog ugljika može završiti u atmosferi, dok istodobno nestaje dio prirodnog sustava koji uklanja CO₂ iz atmosfere. FAO zato šume izravno povezuje s klimom, bioraznolikošću, vodnim ciklusom, sušama, erozijom i poplavama.
Drugim riječima: klimatske promjene pritišću šume, a gubitak šuma istodobno može dodatno pogoršavati klimatski problem.
Požari, suše i štetnici dodatni su udar
UN upozorava da šume danas nisu suočene samo s krčenjem zbog poljoprivrede i drugih oblika korištenja zemljišta.
Ugrožavaju ih i intenzivni požari, suše, štetnici, bolesti i ekstremni vremenski događaji. FAO navodi da je oko 123 milijuna hektara šuma bilo zahvaćeno požarima tijekom 2019. godine, dok su insekti, bolesti i jaki vremenski događaji 2020. godine oštetili oko 41 milijun hektara šuma.
To pokazuje koliko je opasno promatrati klimatske promjene i nestanak šuma kao potpuno odvojene probleme.
Poljoprivreda i dalje jedan od glavnih razloga nestanka šuma
Prema UN-u, širenje poljoprivrede ostaje glavni pokretač deforestacije, osobito u područjima gdje se šume pretvaraju u zemljište za uzgoj usjeva i stoke.
Istodobno postoje i pozitivni podaci. Stopa deforestacije globalno je usporila – s oko 17,6 milijuna hektara godišnje u razdoblju 1990.–2000. na 10,9 milijuna hektara godišnje u razdoblju 2015.–2025.
No problem nije nestao.
Šuma nije samo drvo
Gubitak šuma znači više od gubitka stabala.
To znači gubitak staništa za životinje, promjene vodnog ciklusa, veću izloženost tla eroziji, gubitak ugljika pohranjenog u ekosustavima i slabiju prirodnu zaštitu od klimatskih ekstrema.
Zato upozorenje UN-a o 41 milijunu hektara izgubljenog šumskog područja od 2015. godine nije samo priča o šumarstvu.
To je i priča o klimi, vodi, hrani, bioraznolikosti i budućnosti ljudi.
I možda najvažnije: klimatske promjene nisu jedini razlog zbog kojeg gubimo šume, niti je nestanak šuma jedini uzrok globalnog zagrijavanja. Ali znanstveni podaci jasno pokazuju da su ta dva procesa povezana i da mogu međusobno pojačavati pritisak na prirodu.
Ako nastavimo gubiti šume, gubimo jedan od najvažnijih prirodnih sustava koji nam pomaže nositi se s klimatskim promjenama. Hitno je potrebno obnavljati šume čime se obnavlja i klima.
Luka Turudić
