U suvremenom društvu nastao je neobičan paradoks mnogi građani svakodnevno prate medije, portale, televizije i novinare, ali istovremeno tvrde da im ne vjeruju i da ih preziru. Nikada ljudi nisu više konzumirali vijesti, a istodobno nikada nije bilo toliko nepovjerenja prema novinarstvu.
Taj fenomen postao je jedno od glavnih obilježja digitalnog doba.
Ljudi ne vjeruju medijima ali ih ne prestaju pratiti
Danas prosječna osoba više puta dnevno provjerava portale, prati društvene mreže, komentira političke teme, dijeli vijesti, reagira na izjave novinara i voditelja.
Ipak, istovremeno mnogi govore: “svi mediji lažu”, “novinari rade za nekoga”, “ništa se više ne može vjerovati”.
Paradoks je očit publika je emocionalno vezana uz sadržaj koji kritizira.
Zašto dolazi do mržnje prema novinarima?
1. Mediji su postali simbol frustracije društva
Građani su danas opterećeni: krizama, ratovima, korupcijom, inflacijom, političkim sukobima.
Novinari često postaju “lice” loših vijesti, pa ljudi nesvjesno bijes usmjeravaju prema onima koji informacije prenose.
2. Društvene mreže pojačale su agresiju
Nekada je publika mogla samo gledati ili čitati vijesti. Danas komentira, vrijeđa, napada, prijeti. Anonimnost interneta stvorila je atmosferu u kojoj su novinari svakodnevno izloženi javnom linču.
3. Ljudi žele informacije koje potvrđuju njihove stavove
Kada novinar objavi nešto što se ne uklapa u nečija politička ili ideološka uvjerenja, dio publike to doživljava kao osobni napad.
Tako novinari često postaju mete političkih podjela, teorija zavjere, propagande, emocionalnih reakcija.
4. Mediji su sami djelomično izgubili povjerenje
Treba priznati i drugu stranu problema senzacionalizam, clickbait naslovi, politički utjecaji, površno novinarstvo, utrka za klikovima, doveli su do pada povjerenja u dio medijske scene.
Mnogi građani više ne razlikuju ozbiljno novinarstvo od internetske buke.
Fenomen “ovisnosti o vijestima”
Psiholozi upozoravaju da su ljudi razvili gotovo ovisnički odnos prema informacijama. I oni koji tvrde da mrze medije često stalno provjeravaju portale, prate političke emisije, reagiraju na svaku novu aferu.
Mozak traži nove informacije, konflikte i emocije, čak i kada izazivaju stres i ljutnju.
Novinari između javnog interesa i javne mržnje
Istovremeno, novinari imaju važnu društvenu ulogu: otkrivanje korupcije, praćenje politike, informiranje javnosti, istraživačko novinarstvo.
No u vremenu polarizacije često postaju mete upravo zato što javno otkrivaju neugodne činjenice.
Mnogi novinari danas rade pod pritiscima politike, ekonomskim interesima, prijetnjama, kampanjama mržnje.
Digitalno doba promijenilo je odnos publike i medija
Internet je stvorio iluziju da su svi istovremeno novinari, analitičari, komentatori, “stručnjaci”. Zbog toga profesionalno novinarstvo sve teže održava autoritet koji je nekada imalo.
Paradoks odnosa prema novinarima pokazuje duboku krizu modernog društva. Ljudi nikada nisu više pratili informacije, a nikada manje vjerovali onima koji ih prenose.
Mržnja prema novinarima često nije samo odnos prema medijima, nego odraz društvene frustracije, političkih podjela, prezasićenosti informacijama, gubitka povjerenja u institucije.
Ipak, unatoč svim kritikama, društvo bez novinarstva ostalo bi bez jednog od najvažnijih mehanizama kontrole moći i javnog informiranja.
Toni Eterović
