Godinama su hrvatski mediji Vuka Vukovića predstavljali kao ekonomskog genija, mladog znanstvenika, vizionara i jednog od vodećih ekonomskih stručnjaka. Vuk Vuković dobivao je prostor, autoritet i publiku. Dok se mnogi mladi nemaju šansu da niti pokažu što znaju, mediji su odlučno izabrali kako je Vuk Vuković najveći mozak stoga su mu dali i legitimitet da vara.
Danas protiv njega u Sjedinjenim Državama postoji federalni kazneni postupak zbog navodne prijevare s vrijednosnim papirima i elektroničke prijevare. Ako američki sud na kraju potvrdi optužbe, za koje su vještaci, specijalni istražitelji i tužitelj Hrvatska će morati postaviti neugodno pitanje: jesu li mediji čovjeku kojeg su godinama promovirali dali kredibilitet koji nije bio dovoljno provjeren?
Treba li se netko društvu ispričati? Koliko smo snova zgazili a koliko noćnih mora stvorili?
Index, Jutarni, Večernji, Telegra, Nedjeljom u Dva
Od mladog ekonomista do hrvatske ekonomske ikone
Još 2013. Jutarnji list objavio je tekst s naslovom „Vuk Vuković: ‘Imam 24 godine, a već držim predavanja pred nobelovcima o korupciji u politici!’“
U tekstu je Vuković predstavljen kao mladi profesor ZŠEM-a čiji je rad prihvaćen na konferenciji Public Choice Societyja u New Orleansu. Jutarnji je naglasio da će na konferenciji biti među najboljim svjetskim ekonomistima političke ekonomije, uključujući i neke nobelovce. Takvi tekstovi nisu sami po sebi problem.
Problem nastaje kada se iz pojedinačnih akademskih uspjeha tijekom godina izgradi širi javni autoritet, a taj se autoritet potom počne prenositi i na poslovne tvrdnje. Vuković je upravo to dobio.
Index ga je nazivao jednim od vodećih stručnjaka
Index je Vukoviću godinama davao prostor kao ekonomskom komentatoru. U izbornoj emisiji 2020. godine Index ga je zajedno s Vedranom Pribičević predstavio kao „vodeće hrvatske ekonomsko-političke stručnjake“. U istoj najavi Matija Babić bio je predstavljen kao „potpuni amater“ u odnosu na njih.
Index nije Vukovića predstavljao samo kao još jednog gosta koji ima mišljenje o gospodarstvu. Predstavljao ga je kao stručni autoritet. Godinama je sudjelovao u Indexovim emisijama i tekstovima o gospodarstvu, politici i ekonomskim reformama.
Jutarnji ga je gradio kao mladog znanstvenog autoriteta
Jutarnji je kroz godine objavljivao više tekstova o Vukovićevoj akademskoj i poslovnoj karijeri.
U jednom od starijih tekstova naglasak je bio na njegovoj dobi, LSE-u, međunarodnoj konferenciji i kontaktu s vrhunskim ekonomistima.
Takva prezentacija nije samo informacija. Ona stvara kontekst u kojem prosječni čitatelj počinje osobu doživljavati kao provjerenog stručnjaka. A kada takav čovjek kasnije govori o investiranju, ekonomiji ili financijskim tržištima, publika njegove riječi prirodno promatra kroz već izgrađeni autoritet.
Večernji list, Telegram, N1 i Nedjeljom u 2: kako je građen javni autoritet Vukovića
Vuk Vuković godinama je imao izrazito snažnu prisutnost u hrvatskim medijima. Večernji list, Telegram, N1 i HRT-ova emisija Nedjeljom u 2 davali su mu prostor kao ekonomistu, analitičaru i javnom komentatoru.
Večernji list ga je godinama predstavljao kroz njegov akademski status. U tekstu iz 2018. navodi ga kao doktoranda Oxforda, uz LSE, Harvard, Berkeley i Cambridge, dok ga je 2020. predstavio kao „mladog stručnjaka i poznatog ekonomista” s „impresivnim CV-jem”. Godine 2021. objavljen je i naslov: „Životna priča i misija doktora s Oxforda”.
Nedjeljom u 2 ugostio ga je Aleksandar Stanković 29. 03. 2020., u vrijeme početka koronakrize. Vuković je tada govorio o ekonomskim mjerama Vlade, nezaposlenosti, javnom sektoru i gospodarstvu. Emisija ga je stavila u poziciju relevantnog sugovornika za jednu od najvećih ekonomskih kriza u novijoj hrvatskoj povijesti.
N1 ga je također redovito uključivao u svoje emisije. Primjerice, 2020. gostovao je u Newsroomu kao ekonomist i jedan od osnivača Glasa poduzetnika, a 2022. u Novom danu govorio je o inflaciji i poskupljenjima. U studenom 2024. bio je gost emisije Točka na tjedan kao politički ekonomist, gdje je komentirao američke izbore i budućnost zapadnih demokracija.
Telegram je također objavljivao o Vukoviću, a sam Vuković na svojoj stranici navodi Telegram među medijima u kojima je tijekom 2020. imao intervjue i autorske tekstove.
A onda je došao ORCA Bason
Vuković je kasnije postao osnivač Oraclum Capitala i čelni čovjek ORCA Bason Funda. Američko Ministarstvo pravosuđa sada tvrdi da je od najmanje 2024. investitorima prikazivao rezultate fonda većima nego što su stvarno bili.
Američki tužitelji navode i da su potencijalnom ulagaču poslani krivotvoreni brokerski izvještaji s višom vrijednošću imovine i višim prinosima od stvarnih.
U jednom slučaju koji opisuje Jutarnji, potencijalnom ulagaču za 2024. godinu navodno je prikazan prinos od 38,44 posto, dok je stvarni brokerski izvještaj pokazivao 16,39 posto. Za 2023. godinu prikazan je navodni prinos od 19,05 posto, dok je brokerski izvještaj pokazivao gubitak od 22,46 posto.
Ako se ti navodi dokažu, tada više nije riječ o tome da je netko jednostavno loše investirao. Riječ je o pitanju kako je investitorima predstavljana stvarnost.
Jutarnji danas izvještava ono što je jučer stvaralo njegov autoritet
Posebno je zanimljivo što je Jutarnji nakon uhićenja objavio da je Vuković godinu ranije gostovao u njihovom podcastu u kojem je govorio upravo o tome kako ulagati i „ne pasti na prevare“.
U toj emisiji govorio je o ulaganju novca, sastavljanju portfelja, financijskom obrazovanju, leverageu i short sellingu.
Nakon američkog postupka Jutarnji je uz emisiju dodao uredničku napomenu da je razgovor snimljen ranije i da optužbe protiv Vukovića nisu pravomoćno dokazane.
Čovjek koji je javno govorio kako izbjeći financijske prevare sada je sam optužen za financijsku prijevaru. Ali upravo zato treba biti precizan: optužba nije presuda.
Nije problem što su mu mediji dali prostor
Mediji imaju pravo razgovarati sa stručnjacima. Problem nastaje ako se autoritet osobe neprestano ponavlja bez dovoljno provjere njezinih poslovnih tvrdnji.
Akademska titula ne dokazuje da je investicijski fond uspješan. Nastup pred ekonomistima ne dokazuje buduće prinose. Oxford ne dokazuje da je svaki poslovni projekt osobe kvalitetan.
A televizijski ili portalni status „stručnjaka“ nije zamjena za financijsku reviziju. Upravo je tu možda najveća lekcija ovog slučaja.
Medijski legitimitet može postati poslovni kapital
Kada portal milijunima čitatelja neku osobu godinama predstavlja kao stručnjaka, taj ugled postaje oblik društvenog kapitala.
Ljudi počinju vjerovati preporukama. Poslovni ljudi žele surađivati. Investitori lakše slušaju. Političari traže mišljenje. Udruge poduzetnika daju prostor.
A javnost više ne provjerava svaku tvrdnju od početka jer je osoba već dobila etiketu „stručnjaka“. U slučaju Vukovića upravo će to biti jedna od najzanimljivijih tema za hrvatsko novinarstvo.
Hanfa je već ranije intervenirala
Američki slučaj nije jedini element ove priče.
Hanfa je još u prosincu 2025. društvu Oraclum Capital zabranila daljnju ponudu, distribuciju i promidžbu udjela ORCA BASON Funda u Hrvatskoj te naložila određene mjere prema ulagateljima.
Hanfa je potom u lipnju 2026. objavila da je utvrđeno postupanje po naloženim mjerama, dok su zabrane ostale na snazi. Tijekom nadzora Hanfa je o utvrđenim činjenicama obavijestila i američka nadležna tijela.
To je važno jer pokazuje da američki postupak nije jedini trenutak u kojem su se pojavila regulatorna pitanja povezana s fondom.
A gdje su bili medijski istražitelji?
Ovdje priča postaje neugodna. Ako je čovjek godinama bio predstavljen kao ekonomski autoritet, onda se nakon američkog slučaja mora analizirati što su mediji zapravo provjeravali.
Jesu li provjeravali poslovne rezultate? Jesu li tražili neovisnu potvrdu prinosa? Jesu li uspoređivali tvrdnje fonda s podacima regulatora? Jesu li razgovarali s bivšim ili sadašnjim ulagačima?
Jesu li prije promocije investicijskih priča provjeravali financijsku dokumentaciju?
Ne možemo danas tvrditi da su mediji znali za navodnu prijevaru. Za takvu tvrdnju nema javno potvrđenih dokaza.
Ali možemo tvrditi nešto drugo: Mediji su imali golemu ulogu u stvaranju javnog autoriteta Vuka Vukovića.
Index ga je predstavljao kao jednog od vodećih hrvatskih ekonomsko-političkih stručnjaka. Jutarnji ga je godinama pratio kao mladog ekonomskog i akademskog autoriteta. Njegov je javni profil tako rastao daleko iznad običnog ekonomskog komentatora.
Ako optužbe budu dokazane, pitanje će biti još veće
Ako američki sud na kraju utvrdi da su navodi točni, neće biti dovoljno govoriti samo o jednom čovjeku i njegovoj odgovornosti.
Trebat će analizirati i sustav povjerenja koji ga je okruživao.
To nisu pitanja kojima se unaprijed nekoga proglašava sukrivcem.
To su pitanja koja novinarstvo mora postaviti kada se protiv osobe koja je godinama uživala veliki javni kredibilitet pokrene ovako ozbiljan federalni postupak.
Mediji moraju provjeravati i vlastite ikone
Vuk Vuković danas je optužen u Sjedinjenim Državama za securities fraud i wire fraud.
Američko Ministarstvo pravosuđa naglašava da su optužbe samo navodi i da se smatra nevinim dok mu se krivnja ne dokaže. Ali neovisno o ishodu postupka, slučaj već sada otvara važno pitanje hrvatskom medijskom prostoru.
Koliko smo puta nekoga nazvali genijem zato što su ga tako predstavili drugi?
Koliko smo puta akademski uspjeh pretvorili u dokaz poslovne sposobnosti? Koliko smo puta prestali provjeravati čovjeka jer je već imao reputaciju?
Mediji imaju ogromnu moć.
Mogu nekome otvoriti vrata, dati mu publiku i pretvoriti ga u autoritet. Ali ta moć nosi i odgovornost.
Ako se najteže američke optužbe protiv Vuka Vukovića na kraju dokažu, hrvatsko novinarstvo morat će pogledati i vlastitu ulogu u stvaranju njegova javnog legitimiteta.
Ne zato što su ga mediji učinili onim što mu se sada stavlja na teret.
Nego zato što su mu godinama pomagali da postane osoba kojoj se vjeruje.
Imperij tim
