Milijarde kazni, ali bez stvarne promjene odnosa
Google je posljednjih godina platio milijarde eura i dolara kazni nakon odluka regulatora i sudova u Europskoj uniji i Sjedinjenim Američkim Državama zbog različitih pitanja tržišnog natjecanja i poslovnih praksi. Unatoč tome, mnogi izdavači i dalje smatraju da se odnos prema medijima nije bitno promijenio.
Algoritmi umjesto ljudi i tko snosi posljedice
Paradoks je očit. Kompanija koja sve više zamjenjuje ljudsku komunikaciju umjetnom inteligencijom od izdavača očekuje da AI koriste vrlo oprezno. Čak da ga ne koriste! Google komunicira putem automatiziranih sustava, dok istodobno algoritmi procjenjuju kvalitetu sadržaja, originalnost autora i vidljivost članaka. Ako algoritam pogriješi, posljedice gotovo uvijek snosi nakladnik. No mi i ne znamo kako funckionira algoritam, to je za nas tajna.
Mediji ulažu sve, a dobivaju sve manje
Posebno zabrinjava osjećaj da veliki mediji i mali izdavači ulažu golema sredstva u novinare, urednike, fotografe, odvjetnike i istraživački rad, dok od digitalnog oglašavanja dobivaju tek mali dio ukupne vrijednosti koju njihov sadržaj stvara. Bez kvalitetnih portala ne bi bilo ni sadržaja koji tražilice i sustavi umjetne inteligencije mogu indeksirati, analizirati i prikazivati korisnicima.
SEO pravila i rizik “robotskog” sadržaja
Istodobno Google kroz vlastite smjernice detaljno propisuje kako treba izgledati SEO članak – od strukture, podnaslova i načina pisanja do tehničkih preporuka. Time izdavače usmjerava prema određenom modelu. No postavlja se legitimno pitanje: ako svi slijede ista pravila koja propisuje Google, može li se kasnije upravo takva struktura pogrešno protumačiti kao “robotski” napisani sadržaj?
AI ne može zamijeniti novinarstvo
Kamo sreće da istraživačko novinarstvo mogu odraditi roboti. Tada ne bismo morali trošiti dane, oči, uši, mozak i tjedne na provjeru činjenica, razgovore sa svjedocima, analizu dokumentacije i stvaranje originalnih pitanja i odgovora. Umjetna inteligencija može pomoći u jezičnoj doradi ili provjeri podataka, ali ne može zamijeniti ljudsku odgovornost, iskustvo i kreativnost.
Regulatori, kazne i pitanje transparentnosti
Kazne koje su regulatori izrekli Googleu pokazuju da ni najveće tehnološke kompanije nisu iznad zakona. Upravo zato mnogi izdavači danas očekuju više transparentnosti, pravedniju raspodjelu digitalnih prihoda i mogućnost izravne komunikacije s ljudima kada algoritmi donesu odluke koje mogu utjecati na njihov rad i egzistenciju. (razum, empatija, logika i stvarnost= čovjek na telefonu)
Budućnost interneta ovisi o novinarstvu
Ako se nastavi model u kojem tehnološke platforme preuzimaju sve veći dio digitalnog kolača, a oni koji stvaraju originalan sadržaj dobivaju sve manji udio, pitanje nije samo budućnost medija. Pitanje je i budućnost interneta, jer bez kvalitetnog novinarstva nema ni kvalitetnih informacija na kojima umjetna inteligencija uči i gradi svoje odgovore.
Na koncu počeli su kroz svoj AL sami ispitivati građane i korisnike, zašto gube na sudovima i jesu li pravedni u raspodjeli sredstava, te način na koji automatik ljude, stvarne ljude nazivaju robotima. To nema ni na Marsu.
Toni Eterović
