Uzrok naglog skoka cijene nafte u prvim danima ove godine je ubojstvo iranskog generala Kasima Sulejmanija od strane Amerikanaca. Barel nafte je jučer na tržištu koštao čak 70 američkih dolara, što je najviša cijena još od rujna prošle godine, kada su se dešavali požari na saudijskim naftnim postrojenjima i za 4 posto više od početka eskalacije sukoba Washingtona i Teherana.
Niko od stručnjaka se ne smije usuditi da komentariše ili procijeni kako bi se cijena nafte mogla kretati. Veliki broj faktora je u igri, a kao najvažniji faktor se ističe situacija na Bliskom istoku, to jeste kako će se poslije ubojstva iranskog generala odvijati odnosi između Amerike i Irana, ali i Amerike sa njihovim najvećim partnerom sa Bliskog istoka Saudijskom Arabijom. Postoje 3 scenarija kako bi se ovaj veliki globalni problem mogao odvijati dalje.
U prvom scenariju, ujedno i najmanje bolnom, govori se kako neće doći do sukoba između Amerike i Irana, barem ne onih koji bi se mogli nazvati ratnim. Do mogućih incidenata i napetih situacija će sigurno dolaziti iz razloga jer Amerika ima velike planove na području Bliskog istoka, tvrde stručnjaci. U ovom, za nas najboljem scenariju, ne bi došlo do velikih promjena u cijeni nafte, cijena bi se povećavala i smanjivala po nekoliko dolara.
Drugi scenarij je po svijet mnogo opasniji. U njemu se govori o mogućoj iranskoj blokadi Hormuškog tjesnaca, čime bi izvoz nafte iz zemalja Perzijskog zaljeva bio prosto pa nemoguć. To bi, značilo da svijet ostaje bez otprilike trećine zaliha nafte, što bi se onda svakako prelilo i na cijene tog energenta, posebno ako na tržištima zavlada panika i strah od mogućeg nedostatka „crnog zlata“.
„U takvom scenariju cijene barela sirove nafte mogle bi doseći cijenu čak od 140 američkih dolara“ , upozorava Davor Štern, energetski stručnjak, ističući kako on vjeruje da do tog scenarija neće doći.
U slučaju da dođe do ovog scenarija posljedice bi osjetili i građani Hrvatske. Prije svega, moglo bi se očekivati povećanje maloprodajnih cijena benzina na 14 ili 15 kuna. Po mišljenju dijela ekonomista, poput Damira Novotnyja, cijene benzina mogle bi porasti i više, na 16 ili 17 kuna po litri. Posljedice ovakvog razvoja situacije bi mogle dovesti do velikog povećanja i cijena robe, kao i sirovina za proizvodnju što bi moglo dovesti svijet u još jednu recesijsku krizu.
Treći, ujedno i najgori, scenarij bi rezultovao rat između Amerike i Irana. U tom slučaju, za koji analitičari kažu da je najmanje vjerovatan, cijena nafte bi mogla doseći svoje rekorde i kako kažu stručnjaci “samo bi nebo bilo granica“.
Ispred nas je još jedan buran period. Ostaje da vidimo da li će doći do normalizacije odnosa između Washingtona i Teherana ili da će stvari krenuti po zlu. Njihovi pregovori oko Bliskog istoka imaju veliko značenje za cijeli svijet, pa tako i za građane Hrvatske koji bi po svom džepu mogli osjetiti posljedice ove krize.
Pripremio: H.B. Foto: Instagram
