Ovo na slici su snimljeni Amerikanci kako doplovljavaju u Južno kinesko more što je dočekano od Kineskih medija kao strašni udar na privatne odnose Kine i Tajvana
Kina je poslala vojne avione u tajvanski zračni prostor kao provokaciju. Tajvan je država i otok sa 24 milijuna stanovnika koji sebe smatra i koji funkcionira kao neovisna, demokratska republika, iako ih Kinezi svojataju. Tajvan nije međunardono priznat i u svim medijima se navodi kao sastavni dio Kine. Na predsjedničkim izborima 2000. pobijedio je kandidat oporbene Demokratske napredne stranke Chen Shui-bian koji se zalaže za proglašenje potpune neovisnosti Tajvana od Narodne Republike Kine.
Kineski predsjednik Xi Jinping, obećao je da Tajvan nikad neće postati službeno neovisan, pa i pod cijenu prisilnog vraćanja otoka pod vlast Pekinga. Tajvan ove provokacije itekako shvaća kao mogući uvod u invaziju, potvrdio je i tajvanski ministar vanjskih poslova Joseph Wu, poručujući da će se njegova zemlja u slučaju kineskog napada boriti do kraja.
“Mi smo se voljni braniti, u to nema sumnje. Mi ćemo ratovati ako moramo ratovati, a ako se trebamo braniti do posljednjeg dana, onda ćemo se braniti do posljednjeg dana.”, izjavio je Wu. Prema tajvanskom ministarstvu obrane, čak 15 kineskih zrakoplova, uključujući 12 mlažnjaka, ušlo je u srijedu u tajvanski zračni prostor, pri čemu je jedan avion letio južno kroz kanal Bashi između Tajvana i Filipina. Tajvan je poslao jedan svoj avion kako bi presreo kineske avione i upozorio ih da se udalje. No Kinezi su ih opkolili brodovima sa istoka i zapada. Sada dolaze SAD a očekuju se i saveznici.
KINESKA VOJNA PROPAGANDA
Prije toga je u ponedjeljak u tajvanski ADIZ uletjelo najmanje 10 kineskih aviona, uključujući četiri lovca J-16 i četiri lovca J-10, kao i protupodmornički avion Y-8, tvrdi tajvansko ministarstvo, a prenosi CNN. Kineski vojni zrakoplovi izveli su rekordnih 380 upada u tajvansku obrambenu zonu prošle godine.
Kina je vršila duboka bušenja u Južnom kineskom moru kako bi izvadila sedimentnu jezgru s morskog dna, izvijestili su državni mediji, u periodu napetosti oko voda oko kojih se ta zemlja spori sa Tajvanom i Filipinima, dok SAD povećava svoju pomorsku prisutnost u regiji.
Kineski naučnici sa istraživačkog broda koristili su sistem za bušenje domaće proizvodnje Sea Bull II kako bi dobili sedimentnu jezgru dugu 231 metar na dubini od 2.060 metara, prema vijesti koju je u četvrtak objavila službena novinska agencija Xinhua.
Sistem može pomoći u istraživanju resursa hidrata prirodnog plina na morskom dnu, dodaje Xinhua, referirajući na čvrste kristale koje liče na led, nastale iz smjese metana i vode, a koji se smatraju obećavajućim izvorom energije. Nije jasno gdje se točno vršilo bušenje u Južnom kineskom moru, čijih 90 posto površine Kina prisvaja kao svoju. Međunarodni arbitražni sud iz Haga tvrdi da Kina polaže pravo na vode bez pravnog temelja.
https://www.youtube.com/watch?time_continue=64&v=L5X6P7q4fc8&feature=emb_title
AMERI SU NAORUŽALI TAJVAN I OKOLICU
Malezija, Filipini, Tajvan, Vijetnam i Brunei također polažu pravo da dijelove mora, koje ima ogroman potencijal u nafti u plinu. Tenzije u regiji eskalirale su u proteklih nekoliko sedmica nakon što su objavljene informacije da je oko 200 kineskih plovila stiglo na greben Whitsun, oko 320 kilometara zapadno od otoka Palawan, unutar ekskluzivne filipinske ekonomske zone.
Kina je protiv sebe ujedinila Tajvan, Filipine, Vijetnam, Japan, Južnu Koreju, SAD i Australiju (minimalno). SAD je u u Južno kinesko more poslao grupu ratnih brodova i nosača aviona USS Theodore Roosevelt. Kineski South China Morning Post objavio je da SAD u to more poslao i amfibijski napadački brod ISS Makin Island.
Ishod je opasan. Nezavisne vojne analitike stavljaju Kinu na prvo mjesto po vrlo kvalitetnoj mornarici brodovima ali i pješadiji. Po broju vojnih borbenih najmodernijih aviona nalazi se SAD sa kojima može zasuti cijelo nebo svijeta ili samo određene ciljane točke. Ne trebaju joj saveznici smatraju vojni analitičari da djelomično i potpuno daju poruku neprijatelju. Amerikanci imaju najmodernijih raznih 280 ratnih brodobva, razarača, nosača aviona i podmornica, te 2700 najmodernijih raznih poznatih ratnih i nepoznatih aviona.
Imperij, Kineske vijesti, Azijske vijesti
