Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Michigan došlo je do spoznaje da učinak kućnih ljubimaca (‘pet effect’) ne štiti samo srce i crijeva (što je već dokazana veza), već može igrati bitnu ulogu i u očuvanju funkcija mozga u starijoj dobi.
Ovi rezultati su utemeljeni na nacionalno reprezentativnom istraživanju koje je obuhvatilo više od 20 000 odraslih koji su odgovarali na pitanja imaju li kućnog ljubimca te koliko dugo. Nakon toga se provelo praćenje mozga kod ispitanika tijekom šestogodišnjeg razdoblja.
Pokazalo se da su vlasnici kućnih ljubimaca imali bolje kognitivne rezultate od onih koji ih nisu imali. Spomenut učinak bio je uočljiv samo u grupi ljudi starijih od 65, u doba kada obično dolazi do pojave početnih simptoma demencije.
Ako je osoba iz te dobne skupine imala ljubimca pet godina, postizala je bolje rezultate u srednjoročnom i dugoročnom pamćenju riječi od vršnjaka koji ljubimce nisu imali. Ovo otkriće predstavlja samo poveznicu, a ne jasan dokaz da ‘pet effect’ stvarno postoji, ističu pritom znanstvenici.
Niz studija pokazalo je da su ljubimci korisni za zdravlje te postoji mnogo teorija o razlozima istoga. Npr. vlasnici pasa su prisiljeni šetati zbog svojih kućnih ljubimaca, a svakodnevno kretanje je uslov povezano sa zdravljem mozga i funkcionalnim duljim životom. Poznato je i da životinje unose nove bakterije u domaćinstvo, što može ojačati imunosni sustav, posebno crijeva. Također, prisutnost ljubimaca umanjuje napetost i stres.
I dok su se mnoge studije dosad fokusirale na to kako vlasništvo nad psima i mačkama utječe na emocije i fizičko zdravlje, postoji mali broj onih koje su istraživale na koji način oni utječu na moždane sposobnosti. Znanstvenici iz Michigana smatraju kako se to duguje činjenici da je potrebno da protekne dulje vrijeme kako bi se pokazali pozitivni učinci kućnih ljubimaca na njihove kognitivne sposobnosti.
AJ, izvor slike: Pixabay
