Ovo što se događa na Balkanu sa Slobodnim zidarima je neoprostivo i u svijetu za to padaju glave. Svaka ugroza jedinke takve društvene organizacije znala bi u SAD i Italiji ostavljati mrtve iza sebe. Slobodno zidarstvo je samo zakonom regulirano da postoji a odrebde i zaključci su isključivo tajni. SAD, Velika Britanija, Francuska, upravo tu pozivaju studente i talente za regrutiranje u novinare, tajne službe, svećenstvo, odvjetništvo, sudstvo, politiku do visoke diplomacije. Ulazi se jednom a izlazak je nemoguć jer se pripadnici moraju fotografirati u kompromitirajućim situacijama kao jamstvo za šutnju i lojalnost.
Od četrdeset trojice američkih predsjednika 14 su bili masoni. Slobodni zidari (masoni) su kao organizacija “procvjetali” u 18. stoljeću, s idejama prosvjetiteljstva – slobode savjesti i slobode vjere. Bez obzira na početke, pročelja arhitektura glavnog grada Sjedinjenih Država sadrži mnoge motive vezane uz masone. Primjerice, obelisk posvećen prvom predsjedniku Georgeu Washingtonu posvetili su u 19. stoljeću upravo masoni – čiji je Washington bio član. George Washington je svojevremeno položio kamen temeljac zgradi Kongresa obučen u posebnu ‘masonsku pregaču’ i koristeći se ritualnim predmetima tog bratstva.
Umjetnička slika tog povijesnog događaja krasi ured Williama Sizemorea, visokog dužnosnika masonske organizacije, inače umirovljenog admirala ratne mornarice. “Jako smo ponosni što je otac naše zemlje, George Washington, bio mason. Nakon njega slijedili su i drugi predsjednici-masoni. Nekoliko autora američkog Ustava bili su masoni”. Od američkih predsjednika iz 20. stoljeća, masoni su bili Teddy Roosevelt i Franklin Delano Roosevelt, Harry Truman i Gerald Ford. U svijetu ima oko četiri i pol milijuna masona, u gotovo svakoj državi. Dok se masone u drugim zemljama smatra prilično tajnovitom organizacijom, oni u Sjedinjenim Državama djeluju javno, kao jedna od brojnih građanskih udruga. U stotinama američkih gradova i mjesta djeluju masonski hramovi.
Povijesnu povezanost američke državnosti s pokretom “slobodnih zidara” objašnjava Richard Fletcher čelnik svih masonskih loža u Sjedinjenim Državama. “Masoni su sudjelovali u stvaranju ove zemlje jer je jedno od temeljnih načela našeg pokreta – vjera u pravo svakog čovjeka da izabere svoje političke predstavnike, da slobodno misli te da ima pravo glasa. Također, vjerujemo u pravo svakog čovjeka da se obrazuje, te zato podržavamo javno školstvo. Na ovim su idejama utemeljene i Sjedinjene Države”.
Richard Fletcher kaže da ga upravo ta privrženost slobodi, ljudskim pravima i obrazovanju veže za Harryja Trumana, predsjednika Sjedinjenih Država s polovice prošlog stoljeća. “Bio je čvrst, postojan čovjek. Jednom je izjavio da se nikad nije pokolebao, nakon što bi donio neku odluku. Kao senator, bio je i čelnik masonske lože u Missouriju. Za tu je dužnost rekao da mu je najdraža, jer su ga na nju izabrala njegova braća – masoni”. George Enders je u jednom masonskom hramu u Washingtonu odgovoran za organizaciju turističkih obilazaka ovog objekta. On kaže da ga je masonima privukao upravo taj osjećaj bratstva. “Bez obzira jeste li sudac, milijunaš ili fizički radnik – svaki čovjek ima u biti iste osjećaje o društvu i o svojoj zemlji. Amerika je izgrađena na tom načelu. Zato masoni predstavljaju važan dio Amerike.” – kaže George Enders.
PRISTUP
Slobodno zidarstvo, masonstvo ili masonerija (engl. free masonry, francuski franc-maçonnerie) je hermetički, strogo hijerarhijski organiziran pokret koji je nastao u prilikama liberalnog prosvjetiteljstva i koji se sastoji se od bratskih organizacija. Oni svoje podrijetlo vode od lokalnih zidarsko-klesarsko-graditeljskih cehova koja su od kraja 14. stoljeća regulirala osposobljenost klesara i njihovu interakciju s vlastima i kupcima.
Stupovi slobodnog zidarstva zadržavaju tri razreda srednjovjekovnih obrtničkih cehova, stupanj učenika, pomoćnika i majstora zidara. Kandidati ovih triju stupnjeva postupno se podučavaju značenjima simbola slobodnog zidarstva, a i povjeravaju im znakovi, lozinke i držanja kako bi naznačili ostalim članovima u koji su stup inicirani. Stupnjevi su dijelom alegorijske moralne pouke, a dijelom predavanje. Tri stupnja nudi Plava loža slobodnog zidarstva, a pripadnici bilo kojeg od tih stupnjeva poznati su kao slobodni zidari ili masoni. Postoje i dodatni stupnjevi koji se razlikuju ovisno o mjestu i nadležnosti i njima obično upravljaju tijela koja se razlikuju od onih koji upravljaju zanatskim stupnjevima.
Osnovna, lokalna ustrojstvena jedinica slobodnog zidarstva je loža. Te lože su obično pod nadzorom velike lože na regionalnoj razini (obično istovjetnoj s pokrajinskom ili državnom granicom). Ne postoji međunarodna velika loža koja nadzire slobodno zidarstvo na svjetskoj razini; svaka velika loža je neovisna i one se ne moraju nužno priznavati međusobno da bi bile legitimne. Moderno slobodno zidarstvo uglavnom se sastoji od dva glavna ustroja. Regularno slobodno zidarstvo insistira na tome da se u radnoj loži čitaju sveti spisi, da svaki član iskreno vjeruje u Vrhovno biće, da ženama nije dozvoljeno stupanje u organizaciju i da su rasprave o religiji i politici zabranjene. Kontinentalno slobodno zidarstvo je danas opći pojam za “liberalni” ustroj koji je uklonio neka, ili sva, ograničenja.
Masonska loža osnovna je ustrojstvena jedinica slobodnog zidarstva. Loža se redovito sastaje kako bi obavljala uobičajene formalne poslove svake male organizacije (plaćala račune, organizirala društvene i dobrotvorne događaje, birala nove članove itd.). Pored tih poslova, na sastanku se može održati i ceremonija dodjele masonskog stupnja ili predavanje, koje je obično o nekom aspektu masonske povijesti ili obreda. Na kraju sastanka, loža se može izmjestiti na svečanu večeru koja ponekad uključuje zdravicu i pjesmu.
Većina masonskog obreda sastoji se od ceremonija za stupnjeve. Kandidati za masone postupno se iniciraju u slobodno zidarstvo, najprije u stupnju učenika. Neko vrijeme kasnije, u posebnoj ceremoniji, bit će im dodijeljeni stupanj pomoćnika, a na kraju će biti uzdignuti na stupanj majstora zidara. U svim tim ceremonijama kandidat najprije priseže, a zatim mu se povjeravaju znakovi, lozinke i držanja (tajna rukovanja) svojstvena njegovom novom činu. Druga ceremonija je godišnje postavljanje starješine (engl. master) i časnika lože. U nekim ustrojima se “postavljeni starješina” priznaje kao zaseban stupanj, s vlastitim tajnama koje ga razlikuju od ostalih članova. Dok drugim ustrojima zaseban stupanj nije priznat te nema unutarnje ceremonije prenošenja novih tajni tijekom postavljanja novog starješine lože.
Tri osnovna stupnja slobodnog zidarstva su učenik, pomoćnik te majstor. Oni čine stupnjeve tzv. plave lože (Ivanjske lože, lože Sv. Ivana). Svi drugi, viši, stupnjevi u tzv. “pobočnim redovima” (Škotski obred, Yorkški obred itd.) rade na proširenju triju osnovnih stupnjeva. Slobodni zidar može provesti godine u proučavanju različitih aspekata ovih stupnjeva. Većina loža ima nekakav društveni program, koji omogućava masonima i njihovim odabranicama da se sastanu u manje ritualiziranom ambijentu. Često u kombinaciji s tim događajima obveza je svakog masona dati doprinos u dobrotvorne svrhe. To se događa i na razini loža i velikih loža. Masonske dobrotvorne organizacije doprinose u mnogim poljima, poput obrazovanja ili pomoći potrebitima.
Privatne lokalne lože čine okosnicu slobodnog zidarstva, a mason će nužno biti iniciran u jednu od njih. Postoje i specijalizirane lože u kojima se masoni sastaju kako bi proslavili događaje, poput športa ili masonskih istraživanja. Također, činovi majstora zidara daju pravo masonima dalje istraživanje slobodnog zidarstva pomoću drugih stupnjeva, administriranih odvojeno od Zanata, ili ovdje opisanih stupnjeva Plave lože, ali imaju sličan oblik kao i njihovi susreti.
U slobodnom zidarstvu je vrlo malo konzistencije. Kako je svaka masonska jurisdikcija neovisna tako svaka postavlja svoje postupke. Tekst obreda, broj prisutnih časnika, raspored prostorija za sastanke itd. variraju od jurisdikcije do jurisdikcije. Časnici masonske lože se biraju ili imenuju jednom godišnje. Svaka loža ima starješinu, dva nadzornika, tajnika i rizničara. Tu je i vanjski stražar koji je uvijek nalazi ispred vrata radne lože, kako bi osigurao njenu privatnost. Ostali časnici razlikuju se ovisno o jurisdikciji. Svaka masonska loža postoji i djeluje u skladu s nizom drevnih načela poznatih kao orijentiri slobodnog zidarstva. Ovi principi su do sada izbjegli sve općeprihvaćene definicije.
Kandidati za masone trebaju upoznati najaktivnije članove lože u koju ulaze prije nego što budu primljeni. Ovaj postupak varira između ustroja, ali kandidata će obično uvoditi prijatelj u časničkoj dužnosti lože ili u nekom obliku otvorene večere u loži. U moderno doba zainteresirani često pronađu lokalnu ložu putem Interneta. Dužnost kandidata je zatražiti pridruživanje; iako se kandidati mogu ohrabriti na pridruživanje, oni se nikada ne pozivaju. Jednom kada se napravi inicijalni upitnik, obično slijedi razgovor kako bi se odredila podobnost kandidata. Ako kandidat odluči nastaviti dalje, loža glasuje o prijavi prije nego što on (ili ona, ovisno o masonskoj jurisdikciji) može biti prihvaćen.
Apsolutni minimalni uvjet bilo kojeg tijela slobodnih zidara je da kandidat mora biti slobodan i smatra se dobrim karakterom. Obično postoji donja dobna granica, koja se u velikoj mjeri razlikuje između Velikih loža i (u nekim jurisdikcijama) sposobnosti da bude nadglasana izuzećem iz Velike lože. Temeljna pretpostavka je da kandidat treba biti zrela odrasla osoba.
Dodatno, većina velikih loža zahtijeva od kandidata izjavu o vjeri u Vrhovno biće. U nekoliko slučajeva se od kandidata može tražiti i pripadnost određenoj religije. Ovaj oblik slobodnog zidara je najčešće u Skandinaviji (poznat kao Švedski obred) gdje, na primjer, prihvaćaju samo kršćane. Na drugom kraju spektra, “liberalno” ili kontinentalno slobodno zidarstvo, ilustriran u Velikom orijentu Francuske, ne zahtijeva vjerovanje niti u jedno božanstvo i u članstvo prihvaćaju ateiste (što je uzrok neslaganja s ostatkom masonerije).
Tijekom ceremonije inicijacije od kandidata se očekuje prisega (obično u svesku svetog spisa koji odgovara njegovoj osobnoj vjeroispovijesti) da će ispuniti određene obveze kao slobodni zidar. Tijekom tri stupnja, novi će mason obećati da će tajne svog stupnja čuvati od nižih stupnjeva i vanjskih osoba, te podržavati kolegu masona u nevolji (ukoliko praktičnost i zakoni to dozvoljavaju). Postoji uputa o dužnostima masona, ali u konačnici, oni su prepušteni istražuju slobodnog zidarstva na način koji im se čini najprihvatljivijim. Neki će jednostavno uživati u dramatičnosti ili upravljanju i administriranju ložom, drugi će istražiti obred i simboliku Zanata, treći će svoje sudjelovanje usmjeriti na društvenu stranu svoje lože, možda u suradnji s drugim ložama, dok će se neki koncentrirati na dobrotvornu dužnost lože.
IT
