Ne mogu vjerovati da smo se na Balkanu okrenuli protiv naroda koji je naša prva vjera, prvi učenici, prvi svjedoci, narod koji u raznim državama svijeta usavršava medicinu, umjetnost, znanosti, praktički bez njih nebi bilo mnogih svjetskih grana, tehnologije, baš ovih društvenih mreža, mobitela, interneta, filmske umjetnost, trgovine, ili je zaista to toliko zloban narod kako čitam ove dane?
Zašto smo se okrenuli protiv Židova i trebaju li oni protiv nas?
Zar možete vjerovati da svi ti ljudi ciljano ubijaju i uništavaju sve a svi koristimo uređaje u vlastitom domu njihovih programera, gledamo umjetnosti njihovih dosega, molim vas zamislimo se koliko smo ispravni, može li netko biti gladan ubijanja? I zašto bi ovo bio interes njih a ne mir u svojoj domovini. Pa gube i oni kao i suprotna strana.
Njihov stvaralački gen se nalazi u mnogima koji ne znaju da su njihovih korijena. To je bio otkrio Hitler tada Njemcima katolicima. Da su im bake Židovke. Ljudi su ostali šokirani, ali to je značilo da moraju zbog toga biti ubijeni. Velika trauma koja se prenosi sa generacije na generaciju, ne mogu vjerovati da je stvaralački Židovski narod stvoren za uništenja?
Biblija promatra kroz prizmu kršćanstva je darovana vjernicima upravo od Židova
Neshvatljivo je koliko su pojedini Kršćani progonili i progone Židove kao da je baština neznanja zavladala razumima. Biblija, sveta knjiga milijuna vjernika, često se promatra kroz prizmu kršćanstva a darovana je vjernicima upravo od Židova. Biblija je duboko ukorijenjena u židovskoj povijesti, kulturi i vjeri.
Od Mojsija i kralja Davida u Starom zavjetu do Josipa Arimatejca i Marije Magdalene u Novom zavjetu — sve ključne figure bile su Židovi. Kršćani se nikada nisu odrekli Starog zavjeta; naprotiv, on je temelj koji vodi do Krista. Novi zavjet, koji govori o životu i učenju Isusa Krista, nastao je unutar židovske zajednice prvog stoljeća, pisan od židovskih autora, za židovsku publiku, ali s porukom za sve narode. Jedini tko nije bio Židov nego Grk je Luka.
1. Stari zavjet: temelj vjere
Mojsije – vođa Izraelaca, primatelj Božjih zapovijedi. Njegov život i Zakon (Tora) oblikovali su židovsku etiku i religiju, a time i temelje kršćanske vjere. Kralj David – židovski kralj, vođa i pjesnik. Njegovi psalmi postali su duhovni izvor i inspiracija za sve kasnije generacije. Proroci – poput Izaije, Jeremije i Ezekiela, židovski proroci oblikovali su očekivanja Mesije i proročanstva koja su kasnije kršćani vidjeli kao ispunjena u Kristu.
Stari zavjet je dar Židova svijetu, jer pruža povijesni, moralni i teološki okvir na kojem se gradi Novi zavjet.
2. Novi zavjet: Židovi koji su stali uz Krista
Svi glavni akteri Novog zavjeta bili su Židovi prvog stoljeća, što pokazuje da je kršćanstvo izraslo iz židovstva.
Učenici i apostoli: Petar (Šimun Petar) – jedan od dvanaestorice, vođa prve zajednice, Jakov Pravedni – Isusov brat, vođa jeruzalemske zajednice, Ivan – učenik i evanđelist, svjedok Isusova života i Uskrsnuća, Pavao (Saul iz Tarsusa) – farizej i učeni Židov koji se obraća Židovima i poganima, autor mnogih poslanica.
Židovski sljedbenici i učenici
Marija Magdalena – prva koja svjedoči Uskrsnuće; bliska Isusova suradnica.
Marija, majka Isusova – Židovka, uzor vjere i poslušnosti.
Nikodem – farizej i član Sanhedrina, pokopao Isusa.
Gamalijel – učitelj Tore i mentor Pavla; zagovarao smirenost prema ranim kršćanima.
Josip Arimatejac – ugledni Židov koji je osigurao Isusov grob.
Šimun Cirenac – pomogao nositi križ, simbol solidarnosti.
Dar Biblije: Stari i Novi zavjet
Kombinirajući Stari i Novi zavjet, možemo reći da Židovi svijetu daju najveći duhovni dar: Stari zavjet – Zakon, proroštva i povijest Božjeg naroda; temeljna religijska i moralna pouka. Novi zavjet – svjedočanstva Židova koji su prepoznali Krista, izgrađujući most između židovstva i kršćanstva. Sve ključne figure Mojsije, David, proroci, apostoli i učenici – bili su Židovi. Njihov doprinos omogućio je kršćanstvu da se razvije, ali i zadržao duboku povezanost s židovskom tradicijom.
Kršćani i Židovi dijele isto nasljeđe u Starom zavjetu.
Novi zavjet nije ukidanje Starog, nego njegova nadogradnja i ispunjenje kroz Krista. Sve ključne osobe koje su oblikovale kršćanstvo bile su Židovi, od Mojsija i Davida do Josipa Arimatejca i Marije Magdalene. Dar Biblije svijetu je židovski doprinos, univerzalan i temeljni za obje religije.
Pisci Novog zavjeta koji su bili Židovi
Matej – jedan od dvanaestorice apostola, bivši carinik. Bio je Židov i njegovo Evanđelje pokazuje veliko poznavanje Starog zavjeta i židovskih proročanstava.
Ivan – apostol, sin Zebedejev, Židov. Tradicionalno mu se pripisuju Evanđelje po Ivanu, tri Ivanove poslanice i Otkrivenje. Njegovo pisanje je duboko ukorijenjeno u židovskom shvaćanju Mesije, blagdana i simbola.
Marko – Ivan Marko iz Jeruzalema, vrlo vjerojatno Židov. Bio je suradnik apostola Petra. Evanđelje po Marku odražava najranije kršćansko propovijedanje unutar židovskog okruženja.
Petar – jedan od najbližih Isusovih učenika, ribar iz Galileje, Židov. Njemu se pripisuju Prva i Druga Petrova poslanica.
Jakov – vođa jeruzalemske kršćanske zajednice i Isusov rođak (ili bliski srodnik). Bio je Židov i autor Jakovljeve poslanice.
Juda – također se smatra Isusovim srodnikom, Židov. Napisao je Judinu poslanicu.
Pavao (Pavle) – izričito govori za sebe da je Židov, farizej, školovan u židovskom Zakonu. Iako je bio rimski građanin i obraćao se poganima, po podrijetlu i vjeri bio je Židov. Autor je većine novozavjetnih poslanica.
Autor Poslanice Hebrejima – ime ne znamo, ali tekst pokazuje iznimno duboko poznavanje židovskog hrama, žrtava i Zakona, pa se gotovo sigurno radi o Židovu.
Luka – autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih – jedini je bio Grk. Zato se obično smatra jedinim nežidovskim piscem Novog zavjeta.
Novi zavjet su gotovo u potpunosti pisali Židovi ljudi koji su odrasli u židovskoj vjeri, poznavali Pisma i vjerovali da je Isus obećani Mesija.
Pripremio Toni Eterović
