Iz izvora Državnog inspektorata, turističke, carinske, sanitarne inspekcije te porezne uprave otkrili smo da se kreće u najveće akcije provjera, kažnjavanja i pljenidbi svih smještaja na crno sa odjelom za gospodarski kriminal policije. Osim neslužbenih izvora koji su nam dali direktno inspektori, isplivali su i službeni očevidnici među inspektoratima koje izmjenjuju sa ministarstvima i policijom.
IZ DRŽAVNOG INSPEKTORATA TVRDE KATEGORIČKI: BROJKA UTAJIVAČA SUMNJAMO PRELAZI STOTINE TISUĆA. ZA NEKE ĆEMO TRAŽITI I ZATVORE, TE ISTRAGE POLICIJE. NE SAMO PREKRŠAJNE POSTUPKE. RADI SE O GOLEMIM UTAJAMA POREZA. DAKLE, SUMNJAMO O STOTINE TISUĆA PREVARANATA.
Noviji medijski napisi govore o vrlo velikom rasponu: od tisuća stvarno otkrivenih neregistriranih iznajmljivača (u izvješćima koja citiraju porezne provjere) do desetaka ili čak stotina tisuća nenadziranih jedinica prema novijim procjenama jer se inspektori nisu mogli organizirati sa policijom kao što će 2026.
Bloomberg/Poslovni/N1 navode da je porezna zahvaljujući povezivanju s platformama otkrila samo 2000 iznajmljivača koji nisu bili prijavljeni; no neki noviji (npr. Večernji list, 2025.) navode procjenu do 160.000 kuća/stanova koji se iznajmljuju ilegalno. Razlika dolazi iz različitih definicija (“ilegalno” = potpuno neregistrirano vs. nepravilno prijavljeno / izbjegavanje dijela poreza) i iz različitih izvora podataka (inspektorske evidencije vs. novinske procjene).
Ključna promjena: EU direktiva DAC7 (i njezina primjena u Hrvatskoj) obvezuje platforme da prikupljaju i prijavljuju podatke o prodavateljima/uslugodavcima (u praksi — domaćinima/hostovima). U RH operatori platformi imaju obvezu prikupljanja i slanja podataka od 1.1.2023., a puna primjena/razmjena podataka u većem obimu počela je kasnije (proširena primjena 2024–2025). To je omogućilo poreznim tijelima da usporede ono što platforme prijave s onim što je prijavljeno u eVisitor/poreznoj i otkriju neregistrirane slučajeve.
Platforme su pod pritiskom/obvezom da dijele podatke: Airbnb javno navodi da dijeli porezne podatke s Poreznom upravom (podatke o transakcijama, ID-eve, podatke domaćina) te da provodi izvještavanje i obračun PDV-a u određenim slučajevima. Hrvatska Porezna uprava i Ministarstvo financija formalno su objavili obveze platforma (DAC7) i potvrdili da su platforme od 2023. obvezne predavati podatke. Porezna je 2023. tražila podatke od Bookinga — mediji navode da je Porezna od Bookinga dobila manje od 30.000 zapisa u tom zahtjevu, a kasnijim razmjenama i analizama identificirani su neregistrirani domaćini. Porezna uprava+1
NISMO SVIMA POKUCALI NA VRATA ALI OGLAŠAVAJU SE, NEMAJU KATEGORIZACIJE, IZVAN RADARA SU, GURAJU LEGALNE APARTMANE U PROPAST. DOĆI ĆE DO SUKOBA NA NAJVIŠOJ ISTANCI JER PRMIJER PLENKOVIĆ JE DOBIO NA ZNANJE STANJE.
Nisu svi oglasi imali obvezni ID smještaja — prije strože primjene pravila platforme nisu uvijek zahtijevale javno isticanje hrvatskog identifikacijskog broja objekta ili PDV/ poreznog broja, pa su neki oglasi prošli bez provjere. (platforme su zakonski počele uvoditi prikaz ID-a i provjere zbog DAC7).Plaćanja preko platforme ≠ automatska prijava poreza — platforma može posredovati naplatu i isplatiti domaćinu, ali davanje novca domaćinu nije isto što i njegova porezna prijava. Ako domaćin ne prijavi primitak (ili ga prijavi kao drugačiji prihod / ne vodi evidenciju), država ga ne „hvata“ odmah — sve dok platforma ne podijeli te podatke.
Dodatne metode plaćanja “izvan platforme” — često gosti rezerviraju preko platforme, ali domaćin traži da se dio ili cijena plati u gotovini “na ruke” (ili se dogovori direktan transfer), što otežava očitavanje prihoda. Takvi slučajevi su i predmet medijskih priča i prijava građana. Isplate na strane račune / suptilnosti provizija — neke isplate idu preko inozemnih računa, posrednika ili co-hostova, što dodatno zakomplicira nadzor bez razmjene podataka od platforme. Bloomberg/mediji pisali su i o problemima isplata i neusklađenosti podataka.
Plaćalo se “na ruke” i to je bila uobičajena praksa. Prilikom pritisaka svih u lancu, jedni su druge “otkucali”. Porezna je napravila crnu tajnu listu mreže duže pet godina u nazad. U pojedinim slučajevima gosti su plaćali gotovinom ili su domaćini dogovarali isplate izvan platforme; to je potvrđeno vodičima za prijavu gostiju (platforme i država upozoravaju na obavezu prijave i izdavanje računa gdje je to potrebno). Međutim nije svaki neregistrirani domaćin nužno radio isključivo u gotovini — često kombinacija: oglas na platformi + dio posla “u gotovini” ili neispunjavanje zakonskih obrazaca. Kako nam tvrdi troje anonimnih inspektora negdje su bili umješani i korumpirani pojedinci države, a prikupilo se daleko više podataka.
AKO SU GLADNI KAKO SE NISU SJETILI IZNAJMITI PODSTANARIMA? A IPAK ŽELE NEZAKONITO GRABITI NEREGISTIRANI! UVESTI ĆEMO POSLOVE SURADNIKA KOJI ĆE PRIJAVLJIVATI I KORUMPIRANE INSPEKOTORE KOJI NE IZLAZE NA TEREN U SVAKOM KVARTU I SVAKOM MJESTU. – rekla nam je inspektorica porezne
Porezna i HTZ/eVisitor mogu usporediti: (a) popis jedinica prijavljenih u eVisitoru / registru, (b) liste oglasa na platformama (koje im platforme dostave prema DAC7), i (c) bankovne/ispitne podatke. Kad platforma pošalje podatke o hostu i transakcijama, porezna može kreirati križnu provjeru i prepoznati neprijavljene prihode ili neregistrirane jedinice. Porezna uprava+1 Od 2023. (i posebno od pune razmjene 2024–2025.) država je u stanju masovniju kontrolu i sankcioniranje neregistriranih iznajmljivača — očekujte pojačane inspekcije, obavijesti o porezu, pa i kazne. Mediji i Porezna navode da će identificirani oni koji nisu plaćali porez/obaveze. Bloomberg Adria+1
Dok državne institucije tvrde da je borba protiv sive ekonomije nužna radi pravednosti i punjenja proračuna, mnogi građani ističu da u pozadini ne stoje pohlepa i kriminal, nego egzistencijalna nužda. Tako se pokazuje i na primjeru razgovora s turističkom inspekcijom, gdje je istaknuta jedna od najtvrđih službenih linija — ona koja ne ostavlja puno prostora za razumijevanje životnih situacija. Dio građana koji iznajmljuju bez registracije navodi da nema sredstava za legalizaciju objekta, kategorizaciju ili sređivanje imovinsko-pravnih odnosa. Inspektorica koja je razgovarala s nama ponudila je jednostavan, ali za mnoge neprihvatljiv odgovor: “Ako su zaista željni preživljavanja, neka iznajme stan podstanarima. Od toga mogu jako dobro živjeti. Ali oni žele ilegalno bogćenje. Svi koji ilegalno iznajmljuju apartmane su štakori ovog društva i ne treba ih žaliti.” Ova rečenica, iako osobna i ne nužno reprezentativna za cijelu službu, odražava dio mentaliteta koji se probio u javni diskurs:
siva ekonomija nije pitanje siromaštva, nego moralnog propusta.
Ipak, stvarnost je kompleksnija:
-
Između rigidnog zakonodavstva i stvarnih životnih okolnosti postoji dubok jaz.
-
Neregistrirani iznajmljivači nisu homogena skupina: neki su tržišni akteri koji svjesno bježe od poreza, ali mnogi su ljudi u realnim financijskim poteškoćama.
-
Hrvatska stambena politika već desetljećima ne rješava ključne probleme: nedostupnost stanova, rast cijena, nepostojanje socijalnog najma, te sezonalnost prihoda.
Inspekcija se poziva na zakon: neregistriran smještaj nije samo porezni prekršaj nego i stvar sigurnosti, nadzora i zaštite gostiju. Osim toga mnogi se pitaju koji zakonito ispunjavaju obaveze, zašto plaćaju ako njihov susjed sve radi na crno.
TE
