Do danas traje javno savjetovanje uz prijedlog Pravilnika o opasnim, moguće opasnima i psima iz nekontroliranog uzgoja, a uputilo ga je Ministarstvo poljoprivrede. Po završetku savjetovanja povjerenstvo koje je radilo na izradi Pravilnika razmotrit će i pristigle primjedbe i o svemu objaviti izvješće na e-savjetovanju. Novi Pravilnik o opsanim psima trebao je biti donesen u roku dvije godine od donošenja Zakona o zaštiti životinja, koji je stupio na snagu krajem listopada 2017., pa tako kasni već gotovo dvije godine. U odnosu na još uvijek važeći Pravilnik o opasnim psima nudi i neke promjene. U pokušaju da razjasnimo što pojedine odredbe znače za pse i njihove vlasnike razgovarali smo s kinolozima, pravnicima i volonterima. Neka od objašnjenja pokušali smo dobiti i od Ministarstva poljoprivrede, no oni na konkretna pitanja nisu odgovorili.
Prva je promjena već u samom nazivu Pravilnika, a upravo ona sporna je i pravnicima. Zakon o zaštiti životinja propisuje da se Pravilnik donosi na temelju članka 53. stavka 2. Zakona u kojem stoji da uvjete i način držanja opasnih pasa pravilnikom propisuje ministar. Ne spominju se moguće opasni psi, ali ni psi iz nekontroliranog uzgoja. I dok je važeći Pravilnik o opasnim psima stigmatizirao pse pasmine terijera tipa bull koji ne potječe iz uzgoja i njihove križance, jer svi su dolaskom na svijet ponijeli epitet opasan pas, dalje od ovog epiteta nije se stiglo unatoč zabranama i obvezama iz Pravilnika. Jer ove pse i dalje viđamo u oglasnicima, razmnožavanje nije zaustavljeno bez obzira na obvezu kastracije. I dalje su među najčešće zlostavljanim psima, o čemu svjedoče i volonteri koji ih spašavaju. I novim Pravilnikom ovi psi nosit će istu stigmu, samo se ona sada ne zove opasan pas, već ‘moguće opasan pas’.
Postupanje s opasnim i moguće opasnim psima te psima iz nekontroliranog uzgoja
Članak 4.
1) Vlasnik opasnog psa mlađeg od šest mjeseci mora osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od šest mjeseci.
2) Vlasnik opasnog psa starijeg od šest mjeseci mora osigurati njegovu trajnu sterilizaciju u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika po provedenom postupku kojim je pas utvrđen opasnim.
3) Vlasnik moguće opasnog psa mora osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci.
4) Vlasnik psa pasmine:
- rotvajler,
- njemački ovčar,
- belgijski ovčar,
- nizozemski ovčar,
- srednjeazijski ovčar
- kavkaski ovčar,
- čehoslovački vučjak,
- doberman,
- njemački bokser,
- argentinska i bordoška doga,
- tosa,
- cane corso,
- engleski mastif,
- napuljski mastif,
- tibetski mastif,
- hovavart,
- šarplaninac,
- tornjak,
- aljaški malamut,
- sibirski haski,
- akita,
- američka akita,
- brazilska fila,
- kangal,
- rodezijski gonič,
- kanarski pas,
- crni ruski terijer,
- američki buli,
- američki buldog,
- križanac
iz nekontroliranog uzgoja ili križanca navedenih pasmina iz nekontroliranog uzgoja mora kao preventivnu mjeru osigurati njegovu trajnu sterilizaciju najkasnije po navršavanju dobi od 10 mjeseci.
5) Psi iz stavaka 3. i 4. ovoga članka koji su oštenjeni najmanje 10 mjeseci prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika izuzimaju se od odredbe trajne sterilizacije.
6) Veterinarska organizacija ili veterinarska praksa koja je sterilizirala psa mora činjenicu o istome upisati u Upisnik kućnih ljubimaca u rubriku „Kastracija“ u roku od četiri dana.
7) Kao dokaz obavljene trajne sterilizacije, vlasnik opasnog psa mora nadležnom veterinarskom inspektoru dostaviti presliku računa za obavljenu uslugu ili ispis podataka iz Upisnika kućnih ljubimaca na kojem se navodi podatak o provedbenoj sterilizaciji u roku od 30 dana.
8) Vlasnik opasnog i moguće opasnog psa, kao i vlasnik psa iz nekontroliranog uzgoja mora dostaviti presliku računa za obavljenu uslugu ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili ambulanti veterinarske prakse u svrhu upisa informacije o trajnoj sterilizaciji u „Upisnik kućnih ljubimaca“ u roku od četiri dana od dana provedbe postupka trajne sterilizacije.
Imperij
