Balkan se često naziva “plavim srcem Europe” zahvaljujući svojim rijekama koje se ubrajaju među najbolje očuvane i u biološkom smislu najraznolikije riječne sustave na kontinentu.
Međutim, najnoviji podaci s početka 2026. godine ukazuju na to da je ovaj ekološki status postavljen na “klimave noge”.
U tome smislu ključne činjenice o stanju u siječnju 2026. godine jesu sljedeće:
Gubitak netaknutih rijeka: Prema izvješću organizacija EuroNatur i Riverwatch objavljenom 21. siječnja 2026., Balkan je od 2012. godine izgubio gotovo 2500 kilometara netaknutih riječnih tokova.
Pad ekološke kvalitete: Postotak rijeka u besprijekornom stanju na Balkanskom poluotoku pao je s 30 % na 23 % u razdoblju od 2012. do 2025. godine.
Glavne prijetnje: Najveću opasnost predstavljaju hidroenergetski projekti. Na Balkanu je planirano više od 3400 brana, od kojih su mnoge predviđene unutar zaštićenih područja ili na ekološki vrijednim lokacijama.
Kritična situacija u državama je sljedeća:
Albanija: Udio čistih rijeka drastično je pao sa 68 % u 2012. na svega 40 % u 2025. godini.
Bosna i Hercegovina: Izgubljeno je oko 266 kilometara netaknutih rijeka (pad s 1170 rkm na 904 rkm).
Uspjesi i nada: Najveće postignuće u zaštiti je proglašenje Nacionalnog parka Vjosa u Albaniji, prve divlje riječne nacionalne parkovne zone u Europi, čime je zaštićeno oko 200 kilometara rijeke.
Kampanja Save the Blue Heart of Europe i dalje se bori za zaustavljanje daljnje gradnje brana kako bi se sačuvali ovi posljednji “divlji” tokovi Europe. Trenutno stanje sugerira da Balkan i dalje nosi ovu titulu, ali trend pogoršanja dovodi u pitanje dugoročni opstanak tog “plavog srca”.
AJ, izvor slike: Pixabay
