Istraživački univerzitet informacionih tehnologija (ITMO) u Sankt Peterburgu objavio je da su ruski i američki znanstvenici prikupili genom komaraca kako bi ih ‘odvikli’ da piju ljudsku krv, ali i prenose parazita koji uzrokuje malariju.
Genom komaraca koji su prikupili, navodno će borbu protiv malarije učiniti jednostavnijom, a novi podaci će pomoći u pronalaženju regiona gena odgovornih za prijenos bolesti.
U istraživanju, koje je počelo 2018. godine, učestvovali su eksperti sa Politehničkog instituta Virginija, Univerziteta Georgea Washingtona i Univerziteta ITMO, a rad je objavljen u časopisu GigaScience.
Pomoću stečenog znanja moći će utjecati na određene vrste, tako da komarci koji nose malariju prestanu da piju krv ili prenose parazite.
Ranije su znanstvenici imali samo referentni genom jedne vrste Anopheles gambiae, a sada imaju još dvije vrste komaraca afričke malarije Anopheles coluzzii i Anopheles arabiensis.
Genom je izdvojen na Politehničkom univerzitetu u Virginiji, gdje se čitave kolonije insekata drže radi eksperimenata.
– Prikupljanje genoma komaraca je zadatak srednje težine. Sa jedne strane, on ima prilično veliki genom – oko 300 milijuna simbola, samo deset puta manje nego kod ljudi. Sa druge strane, komarci imaju samo tri para kromosoma, a ne 23 kao što ima čovjek. S obzirom na to da se od jednog komarca dobija mala količina genetskog materijala, mi smo koristili materijal cijele kolonije, odnosno DNK mnogih jedinki koji ulazi u sekvenator (uređaj za određivanje reda nukleotida u DNK-a molekulu). Kao rezultat, vidimo sve pojedinačne razlike komaraca koje bi trebalo iznivelisati kako bi se sakupio referentni genom“, rekla je saradnica Naučno-obrazovnog centra za raznolikost genoma ITMO Antona Zamjatina.
Ukupno 400 vrsta insekata okarakterisani su kao malarični komarci, ali se njih 30 smatra prenosiocima malarije.
Malarija se drugačije zove i parazit Plasmodium, koga prenose komarci na ljude prilikom uboda. Kako bi se borili protiv bolesti, važno je da se razumije kako se stvaraju razlike na genetskom nivou u ponašanju u ishrani komaraca nosilaca i njihovih bezopasnijih “rođaka”, naglasili su stručnjaci univerziteta.
Ilma B., foto: Pixabay
