Istraživači tvrde kako su pronašli najraniji dokaz za uzgoj voćki.
Zajednička studija istraživača sa Sveučilišta u Tel Avivu i Hebrejskog sveučilišta otkrila je najranije dokaze za pripitomljavanje voća.
Istraživači su analizirali ostatke drvenog ugljena s kalkolitičkog nalazišta Tel Zaf u dolini Jordana i utvrdili da potječu od stabala maslina. Budući da maslina nije prirodno rasla u dolini Jordana, to znači da su stanovnici namjerno posadili drvo prije oko 7000 godina.
Revolucionarnu studiju predvodila je dr. Dafna Langgut s Odjela za arheologiju i drevne bliskoistočne kulture Jacob M. Alkow i Prirodoslovnog muzeja Steinhardt na Sveučilištu Tel Aviv. Ostaci drvenog ugljena pronađeni su u arheološkim iskapanjima pod vodstvom prof. Yosefa Garfinkela s Instituta za arheologiju na Hebrejskom sveučilištu. Nalazi su objavljeni u časopisu Scientific Reports od izdavača Nature.
Dr. Langgut: “Ja sam voditelj Laboratorija za arheobotaniku i drevna okoliša, koji je specijaliziran za mikroskopsku identifikaciju biljnih ostataka. Drveće, čak i kada je spaljeno do drvenog ugljena, može se prepoznati po njihovoj anatomskoj strukturi. Drvo je bilo ‘plastika’ starog svijeta. Koristio se za gradnju, za izradu alata i namještaja te kao izvor energije. Zato je prepoznavanje ostataka drveća pronađenih na arheološkim nalazištima, poput drvenog ugljena iz ognjišta, ključ za razumijevanje vrste drveća koje raste u prirodnom okruženju u to vrijeme i kada su ljudi počeli uzgajati voćke.”
Dr. Langgut i prof. Garfinkel nisu bili iznenađeni kada su otkrili da su stanovnici Tel Zafa prvi na svijetu koji su namjerno uzgajali masline i smokve, budući da je uzgoj voćaka dokaz luksuza, a poznato je da je ovo mjesto bilo iznimno bogato.
S.K., sciencedaily., foto: pixabay
