Godine su prošle od razornog potresa koji je pogodio Banovinu, ali za dio stanovnika život se i dalje nije vratio u normalu. Iako su obnovljene tisuće objekata i isplaćene milijarde eura pomoći, dio ljudi i dalje čeka trajno stambeno rješenje.
Koliko ljudi još čeka stan?
Prema dostupnim podacima o obnovi, većina stradalih kućanstava je u međuvremenu dobila neki oblik pomoći – od privremenog smještaja do konstrukcijske obnove ili zamjenskih kuća. Međutim, i dalje postoji manji broj obitelji koje čekaju završetak radova ili trajno rješenje, osobito u ruralnim i slabije dostupnim područjima Banovine.
Točan broj varira ovisno o fazi obnove i kategoriji oštećenja, ali je jasno da se radi o ljudima koji su i dalje u sustavu čekanja – bilo na završetak gradnje, bilo na useljenje u obnovljene objekte.
Koliko je ljudi izgubilo svoj “stari život”?
Osim materijalne štete, potres je ostavio i duboke društvene posljedice. Mnogi stanovnici su morali napustiti svoje domove, promijeniti mjesto boravka ili su godinama živjeli u privremenim rješenjima poput kontejnerskih naselja.
U tom procesu dio ljudi je izgubio ono što se često ne vidi u statistikama – osjećaj pripadnosti, rutinu i identitet mjesta u kojem su živjeli desetljećima. Povratak u obnovljeni dom ne znači uvijek i povratak u isti život kakav je bio prije potresa.
Koliko je ljudi izgubilo vjeru u sustav?
Dio stanovnika Banovine javno je izražavao frustraciju sporom dinamikom obnove, administrativnim procedurama i dugim čekanjem na konkretna rješenja.
Iako su institucije kroz godine ubrzavale procese i povećavale broj dovršenih projekata, percepcija sporosti i neizvjesnosti kod dijela građana ostala je prisutna. To je dovelo do osjećaja nesigurnosti i gubitka povjerenja u to koliko brzo država može reagirati u krizama.
Koliko država ulaže u obnovu?
Obnova Banovine jedna je od najvećih poslijeratnih i postpotresnih investicija u Hrvatskoj. Država je kroz različite modele – od konstrukcijske obnove, zamjenskih kuća do novčane pomoći – uložila višemilijardne iznose.
Sustav obnove financira se kombinacijom državnog proračuna i europskih sredstava, a prioritet su bili najteže oštećeni objekti i javna infrastruktura.
Obnova nakon potresa u Hrvatskoj sufinancirana je i iz europskih izvora, uključujući: Fond solidarnosti Europske unije (EUSF) – namijenjen hitnoj obnovi infrastrukture i javnih objekata, Mehanizam za oporavak i otpornost (NPOO) – širi paket za obnovu i jačanje otpornosti sustava i dodatna sredstva kroz nacionalne programe uz EU sufinanciranje
Ta sredstva su korištena za obnovu škola, bolnica, cesta, javnih zgrada i dijela stambenog fonda.
Banovina između obnove i čekanja
Iako se obnova nastavlja i vidljivi su rezultati, Banovina i dalje ostaje simbol dugotrajnog procesa oporavka nakon katastrofe.
Za dio ljudi to više nije samo pitanje građevine, nego pitanje života koji je zaustavljen i još uvijek čeka da se nastavi.
Jer kuća se može obnoviti.
Ali povjerenje, sigurnost i osjećaj doma – vraćaju se puno sporije.
Pripremio Toni Eterović
