Iako Imperij.com nije objavio njihove slike ni imena, potpuno se pridružujemo podršci pravosuđu, policiji i medijima. Smatramo da se institucije koje postupaju u skladu sa zakonom ne smiju povlačiti pred pritiscima, prijetnjama ili pokušajima da se odgovornost pojedinaca pretvori u sukob s cijelom javnošću.
Potraga za osumnjičenima nije linč / Prijetnje novinarima se lociraju / Policija se još jače grupira na sve
Oni koji govore o medijskom linču trebali bi razlikovati javno ponižavanje pojedinaca od zakonite potrage za osobama koje policija traži zbog sumnje u počinjenje kaznenih djela. Također stručnjaci iz krim policije sumnjaju da iza svih tih naloga stoje bjegunci 202 kaznena djela i 436 prekršaja pripadnika Torcida.
Umirovljeni kriminalist A. V. nam je iznio da je čitav život radio na navijačima u Zagrebu i Hrvatskoj u . Ističe da ga frustrira ova situacija i da bi mjenjao zakone kako bi ove vrste huliganiham trebalo tretirati kao terorizam.
Tvrdi da su oni organizirana skupina koja ima na društvenim mrežama fanove i da u zatvoru postoje boksači koji rade za pravosudnu policiju, ulicu i Torcidu….” dva moćna lokalna političara su povezana sa unošenjem stvari u zatvor Bilice, i tri u Remetinec.” Smatra da ih treba u svemu sasjeći.
Ličnost osumnjičenika nije iznad zakona, ali ni sumnja nije isto što i pravomoćna presuda. Upravo zato potrebno je poštovati presumpciju nedužnosti, ali i omogućiti policiji da pronađe osobe koje su joj potrebne u postupku.
Mediji imaju odgovornost informirati javnost, posebno kada je riječ o događajima koji izazivaju strah i zabrinutost te otvaraju pitanja javne sigurnosti. Možda se doista utvrdi da neki od osoba na forografija su bili izmanipulirani.
202 kaznena djela i 436 prekršaja: upozorenje koje se ne smije ignorirati
Posebnu težinu cijelom slučaju daju podaci koje je iznio načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Marko Srdarević u emisiji Otvoreno na HRT-u. Srdarević je iznio javnosti da suci nisu završili protiv navijača ni jedan kazneni postupak.
Srdarević je upozorio na problem ponavljanja djela dok postupci još traju. Kao primjere naveo je slučaj paljenja policijskog automobila 2015. godine, za koji je pravomoćna presuda donesena tek 2024., te napad na vaterpoliste Crvene zvezde na splitskoj Rivi 2019., za koji, prema njegovim riječima, napadači još nisu bili osuđeni u vrijeme njegova istupa.
Predsjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske Mirta Matić upozorila je na predugo trajanje sudskih postupaka, uključujući postupke povezane s iskazivanjem ili poticanjem mržnje. Zatražila je podatke o trajanju takvih predmeta i izrečenim sankcijama kako bi se dobio jasniji uvid u postupanje sudova.
Strah građana i pritisci ne smiju postati normalnost
U ovom slučaju važno je čuti i one koji se zbog nasilja, prijetnji ili zastrašivanja osjećaju ugroženo. Kada se strah uvlači u javni prostor, kada građani sumnjaju da se zakon ne primjenjuje jednako na sve i kada institucije postanu predmet pritisaka, posljedice osjećaju cijela zajednica i demokratski poredak.
Pritom treba razlikovati odgovornost pojedinaca od odgovornosti svih navijača Hajduka. Velika većina ljudi koji vole svoj klub ne smije se poistovjećivati s onima koji šire mržnju ili čine nasilje. Jednako tako, ljubav prema Hajduku ne može biti opravdanje za antisemitizam, veličanje nacizma ili napade na druge.
Ne može Torcida postavljati ultimatum: „Ili mi ili oni.” Torcida nije Hajduk
Torcidin tim ne može raspisivati lov na 12 novinara i prijetiti im životom. Ne mogu ljudi kojima danas smetaju Srbi, Romi, pa Židovi i hrvatski antifašisti predstavljati Torcidu jer potiču terorizam. Oni su sami pristali na snimanje i slikanje prilikom svoje povorke.
Na prijetnje novinarima preko Facebooka reagirali su i Interpol te svjetske novinske agencije. Samo se nadajmo da u potrazi neće biti brži Mossad od SOA-e. Otišlo se predaleko, jako daleko, i stvorio se revolt društva protiv ropstva huliganizma.
Imperij.com: protiv mržnje, zastrašivanja i dvostrukih mjerila
Imperij.com nije objavio fotografije ni imena osoba povezanih s ovim slučajem. Ipak, naš je stav jasan: institucije koje zakonito postupaju moraju imati podršku javnosti, a osobe koje su osumnjičene imaju pravo na pošten postupak.
Ne želimo društvo u kojem se nacistički pozdravi, antisemitizam i prijetnje relativiziraju zato što dolaze s tribina. Ne želimo ni društvo u kojem se policija, suci ili novinari boje obavljati svoj posao zbog pritiska moćnih skupina.
To je minimum koji dugujemo žrtvama Holokausta, Srbima, Romima, Hrvatima antifašistima, građanima koji žele živjeti bez straha i generacijama koje zaslužuju društvo u kojem mržnja nije znak pripadnosti, a nasilje nije način dokazivanja moći.
Pripremio: Luka Turudić, foto N1
