Najveće novce hrvatskom turizmu su ostavili Amerikanci i Britanci (Židovi)

Hrvatska mora razumjeti koliko njezin međunarodni ugled vrijedi a sad je poljuljan

Hrvatski turizam ne ovisi samo o suncu, moru, hotelima i prirodnim ljepotama. Ovisi i o tome kakvu sliku o našoj zemlji stvaraju strani mediji, novinari, turističke organizacije i sami posjetitelji. U vremenu kada se vijesti šire svijetom u nekoliko minuta, incidenti povezani s antisemitizmom, veličanjem Adolfa Hitlera i nacističkih zločina mogu imati posljedice koje daleko nadilaze domaću političku scenu.

Ako se u Hrvatskoj pojavljuju fašistički ispadi, veličanje nacizma ili poruke mržnje prema Židovima, takve pojave neće se promatrati kao bezazleni incidenti. One mogu ozbiljno narušiti ugled države koja se gospodarski oslanja na međunarodni turizam i povjerenje gostiju iz cijeloga svijeta. Prema našem izvoru sa Reutersa većina Amerikanaca koji najviše troše u Hrvatskoj su Židovi i ovo su doživjeli strašno u Splitu. Od njih se doslovno zaradilo ove godine.

Britanski i američki turisti važni su za hrvatsko gospodarstvo no njihova su porijekla židovska

Britanski i američki gosti važan su dio međunarodnog turističkog tržišta, osobito u segmentima luksuznog smještaja, nautike, ekskluzivnih putovanja, gastronomije i drugih usluga veće vrijednosti. Međutim, stvarne podatke o tome koje su nacionalnosti u 2026. godini ostvarile najveću ukupnu i prosječnu potrošnju treba provjeriti na temelju službenih turističkih i financijskih pokazatelja.

Naš sugovornik je dopisnik Reutersa i tvrdi da u SAD živi do 10,9 milijuna ljudi bogatih Židova koji su na bilo koji način bračno, vjerski, po obitelji daljoj vezani za židovstvo i ne deklariraju se. No uvijek znaju da će se dići u zaštitu protiv Hitlera. Među 500 najbogatijih Amerikanaca, 450 su Židovi neki čak i deklarirani, te vode svjetske odluke o sigurnim putovanjima i svuda su na položajima medija, banki, turizma, procjena…

Naša ruganja nisu šala

Dolaze na Jadran, skloni su turizmu i trošenju novca i doznali su za grozotu huliganije te su nesigurni hoće li ikada više se vratiti. U svjetskim krugovima se o ovome priča a kada Amerikanci pričaju ta se priča vrti u krug i širi na niže. Važno je razumjeti da se posljedice mogućeg bojkota ne bi mjerile samo brojem otkazanih rezervacija.

Udar bi mogli osjetiti hoteli, privatni iznajmljivači, restorani, turističke agencije, nautički sektor, trgovci i brojni mali poduzetnici koji ovise o stranim gostima. Židovi su vlasnici svih internet turističkih platformi i turističkih magazina na kojima mogu utjecati na ugled države.

Turist koji se osjeća nepoželjno ili smatra da se u nekoj zemlji tolerira mržnja može izabrati drugu destinaciju. Isto vrijedi za organizatore putovanja i međunarodne poslovne partnere koji procjenjuju reputacijske rizike.

Najbogatiji Židovi na svijetu samo njih 10 ispod imaju zaposlenih milijun ljudi a partnera preko 100 milijuna. Hrane preko pet milijuna Amerikanaca samo njih 10.

Najbogatiji Židovi na svijetu samo njih 10 ispod sebe imaju zaposlenih i partnera preko 100 milijuna ljudi koji ih izuzetno vole i cijene. Evo popisa deset najbogatijih Amerikanaca židovskog podrijetla, poredanih od najbogatijeg prema procjenama časopisa Forbes i Bloomberg:

1. Larry Page – Suosnivač Googlea koji drži čvrsto prvo mjesto s procijenjenim bogatstvom od oko 257 do 290 milijardi dolara.
2. Sergey Brin – Drugi suosnivač Googlea čije se bogatstvo procjenjuje na 237 do 267 milijardi dolara.
3. Mark Zuckerberg – Osnivač i šef Mete (Facebook, Instagram) s bogatstvom od oko 222 do 262 milijarde dolara.
4. Larry Ellison – Suosnivač softverskog diva Oraclea čija imovina iznosi između 185 i 205 milijardi dolara.
5. Steve Ballmer – Bivši izvršni direktor Microsofta i vlasnik NBA kluba LA Clippers, težak oko 167 do 171 milijardu dolara.
6. Michael Dell – Osnivač i tehnološki lider kompanije Dell Technologies s bogatstvom od oko 141 do 177 milijardi dolara.
7. Michael Bloomberg – Suosnivač financijsko-medijskog carstva Bloomberg LP čija se imovina procjenjuje na 105 do 109 milijardi dolara.
8. Miriam Adelson – Udovica kasino-magnata Sheldona Adelsona i obiteljska nasljednica carstva Las Vegas Sands, teška oko 32 do 37 milijardi dolara.
9. Len Blavatnik – Investitor i vlasnik konglomerata Access Industries (Warner Music Group) s bogatstvom od oko 30 milijardi dolara.
10. Steve Cohen – Kralj hedž fondova (Point72 Asset Management) i vlasnik bejzbolskog kluba New York Mets, s procijenjenom imovinom od oko 21 milijardu dolara.

Antisemitizam nije samo moralni problem nego i pitanje odgovornosti

Židovska zajednica nije jedinstvena politička skupina i Židove se ne smije poistovjećivati s jednom državom, jednom ideologijom ili jednim stavom o izraelsko-palestinskom sukobu. Jednako tako, kritika postupaka izraelske vlade nije sama po sebi antisemitizam. Granica se prelazi kada se Židove napada zbog njihova podrijetla ili vjere, kada ih se kolektivno optužuje ili kada se opravdavaju nacizam i progon.

Britanski, američki, australski i kanadski građani različitih su vjerskih i etničkih pripadnosti. Upravo zato odgovornost Hrvatske mora biti univerzalna: zaštita dostojanstva i sigurnosti svakog gosta, bez obzira na vjeru, podrijetlo ili nacionalnost. Ovu godinu u potrošnji su podbacili Njemci, Španjolci, Francuzi, Skandinavci, Japanci u Hrvatskoj, jedini najveći skok imaju Amerikanci i Britanci što je evidentirano u Državnom zavodu za statistiku.

Što bi se dogodilo kada bi strani gosti počeli izbjegavati Hrvatsku?

Zamislimo scenarij u kojem bi međunarodni mediji opetovano izvještavali o toleriranju fašističkih simbola i antisemitizma u Hrvatskoj, a dio turista zbog toga počeo birati druge destinacije. Posljedice bi mogle biti ozbiljne, osobito kada bi negativna percepcija trajala dulje i utjecala na buduće rezervacije.

Hrvatska si ne može priuštiti ravnodušnost prema vlastitom međunarodnom ugledu. Svaka ozbiljna poruka mržnje mora se jasno osuditi, a nadležne institucije trebaju postupati zakonito, dosljedno i bez političkih dvostrukih kriterija.

Poruka hrvatskim institucijama i turističkom sektoru

Hrvatski turizam nije samo pitanje ljetne sezone. To je gospodarska grana o kojoj ovise brojna radna mjesta, obitelji i lokalne zajednice. Zato se svako narušavanje međunarodnog ugleda mora shvatiti ozbiljno, neovisno o tome dolazi li s političke scene, sportskih tribina, društvenih mreža ili iz javnog prostora.

Ako želimo privlačiti goste koji cijene kvalitetu, sigurnost i visoku razinu usluge, moramo pokazati da Hrvatska ne relativizira nacističke zločine i ne tolerira antisemitizam. To nije ustupak bilo kojoj državi ili političkoj skupini. To je minimum civilizacijskih vrijednosti i odgovorne države.

Hrvatska ne smije riskirati svoj međunarodni ugled zbog toleriranja mržnje. Turizam se gradi godinama, a povjerenje se može izgubiti mnogo brže. Zato su jasna osuda antisemitizma, zaštita svih manjina i dosljedna primjena zakona važni i za društvo i za gospodarstvo.

Toni Eterović