DRŽAVA OBJAVLJUJE TKO JOJ DUGUJE
Dok Porezna uprava redovito objavljuje imena građana, obrtnika i poduzetnika koji državi duguju novac, hrvatska javnost postavlja sasvim legitimno pitanje: zašto ne postoji jednako pregledan popis onih kojima država i njezine institucije duguju novac?
Pitanje je ponovno otvorila Udruga Glas poduzetnika (UGP), nakon što je Porezna uprava 31. 10. 2026. objavila novu listu poreznih dužnika.
Prema objavljenim podacima, na popisu se nalazi 31.699 građana, obrtnika i pravnih osoba, s ukupno čak 1,75 milijardi eura evidentiranog duga.
No gdje je druga strana financijske transparentnosti? Gdje građani mogu vidjeti koliko država kasni s plaćanjem dobavljačima, poduzetnicima, izvođačima radova i drugim vjerovnicima? Koliko dugo javne institucije ne izvršavaju svoje obveze i tko za to odgovara? Koliko razna ministarstva uvode u kolapse i harač građane? Do kud idu više davanja bez primanja?
Zašto se javno objavljuju dužnici, a ne i dugovanja države?
Popis javni dužnika zapravo je najveća sramota sustava jer nitko se neće stidjeti što je propao, pa pokušava se obnoviti ili ne može. Ukoliko se radi o prevarama za to postoje kazneni postupci.
Problem je u pitanju postoji li jednaka razina transparentnosti kada je riječ o državnim obvezama.
Poduzetnik koji kasni s plaćanjem poreza može se naći na javnom popisu, suočiti s ovrhom, blokadom računa i drugim posljedicama. Međutim, kada javna institucija kasni s plaćanjem računa privatnoj tvrtki, građani nemaju na jednom mjestu jednako pregledan popis takvih dugovanja.
To ne znači da država nema računovodstvene evidencije. Javne financije podliježu izvještavanju i reviziji, ali građanima nedostaje jednostavan, objedinjeni pregled vjerovnika države, dospjelih obveza, trajanja kašnjenja i odgovornosti institucija.
UGP upozorava na dvostruke kriterije
Udruga Glas poduzetnika upozorila je i na nalaze Državnog ureda za reviziju. Prema podacima koje je UGP iznio, od 8.589 provjerenih naloga i preporuka čak 1.441 nije provedena.
To otvara dodatno pitanje: koliko dugo institucije mogu zanemarivati preporuke revizije, a da javnost ne dobije jasne informacije o odgovornima i posljedicama?
UGP je najavio da će od Ministarstva financija i Porezne uprave zatražiti odgovore o nastanku milijunskih poreznih dugovanja, učinkovitosti naplate i razmjernosti postupanja prema različitim kategorijama poreznih obveznika.
Porezna uprava odgovorila, ali pitanje transparentnosti ostaje
Porezna i Carinska uprava 2. studenoga odgovorile su na kritike Udruge Glas poduzetnika. Objasnile su da veliki porezni dugovi u brojnim slučajevima nastaju naknadnim utvrđivanjem obveza tijekom nadzora, osobito nakon otkrivanja međunarodnih poreznih i trošarinskih prijevara.
Također su istaknule da se naplata provodi prema zakonskim pravilima, neovisno o veličini poreznog obveznika i iznosu duga.
Međutim, odgovor o naplati poreznih dugova ne odgovara na drugo pitanje: gdje je javno dostupan pregled neispunjenih financijskih obveza države prema gospodarstvu?
Građani imaju pravo na jednaku transparentnost
Država ne može od građana i poduzetnika očekivati besprijekorno izvršavanje financijskih obveza, a istodobno ne ponuditi dovoljno pregledan uvid u vlastito postupanje.
Zato bi bilo opravdano uspostaviti javno dostupan registar dospjelih, a neplaćenih obveza državnih i javnih institucija, s nazivom institucije, iznosom duga, datumom dospijeća, trajanjem kašnjenja i statusom plaćanja.
Ne radi se o tome da država i privatni poduzetnik imaju identične zakonske obveze u svim okolnostima. Radi se o načelu odgovornosti prema javnom novcu i ljudima koji svojim radom održavaju gospodarstvo.
Ako država može objaviti tko njoj duguje, zašto građani ne bi mogli jednostavno provjeriti kome država duguje i koliko dugo ne podmiruje svoje obveze?
To nije napad na institucije. To je zahtjev za transparentnošću.
Luka Turudić
