Današnji vikend, barem u onom klasičnom obliku s nedjeljom kao glavnim danom odmora, zapravo počinje prije 1705 godina – točno 7. ožujka 321. godine. Tog dana rimski car Konstantin Veliki izdao je edikt kojim je prvi put u povijesti Rimskog Carstva nedjelja proglašena službenim danom počinka za većinu građana. Prije toga u Rimu nije postojao univerzalan dan odmora – radilo se šest dana u tjednu, a slobodni dani bili su vezani uz pojedinačne religijske blagdane ili lunarni kalendar.
Konstantin je naredio: „Na časni dan Sunca neka svi magistrati i stanovnici gradova počivaju, a neka svi obrtnički radovi budu obustavljeni.“ Izuzetak su bili poljoprivrednici – oni su smjeli raditi ako je vrijeme bilo pogodno za sjetvu ili berbu, jer se „povoljno vrijeme koje je dan Sunčev odredio ne smije propustiti“. Odluka je bila genijalna mješavina pragmatizma i politike. S jedne strane, Konstantin je već bio naklonjen kršćanstvu (Milanski edikt 313. godine legalizirao je kršćanstvo), a nedjelja je za kršćane bila dan Gospodnji – dan uskrsnuća Isusa Krista.
S druge strane, nedjelja je već bila poznata kao dies Solis – dan posvećen nepobjedivom Suncu (Sol Invictus), božanstvu koje je carstvo obožavalo u 3. i 4. stoljeću. Time je Konstantin elegantno spojio staru pogansku tradiciju s novom kršćanskom vjerom, izbjegavši sukob između dviju skupina. Ova odluka nije bila samo religijska – bila je i društvena revolucija. Prvi put u povijesti zakon je naredio da radnici i obrtnici u gradovima imaju zajednički dan slobodan, što je postavilo temelj za tjedni ritam rada i odmora. U sljedećim stoljećima Katolička crkva dodatno je učvrstila nedjelju kao sveti dan, zabranjujući rad i trgovanje (osim nužnog).
Tako se iz Konstantinove naredbe razvio koncept vikenda koji danas poznajemo: subota i nedjelja kao vrijeme za obitelj, odmor i duhovnost. Čak i u sekularnim društvima 21. stoljeća, gdje se nedjeljom radi u trgovinama, ugostiteljstvu i turizmu, ideja „slobodne nedjelje“ ostaje duboko ukorijenjena – i još uvijek izaziva žestoke debate (npr. o radu nedjeljom u Hrvatskoj i BiH). Zanimljivo je da je Konstantinov edikt iz 321. godine bio prvi pravni akt u povijesti koji je nametnuo univerzalni tjedni dan odmora – i time promijenio ritam života milijardi ljudi do danas. Dakle, sljedeći put kad se radujete nedjeljnom doručku ili vikend planovima – sjetite se rimskog cara koji je to sve započeo prije 1705 godina.
H.B., Foto: X
