Švedski znanstvenik Svante Paabo osvojio je ovogodišnju Nobelovu nagradu za medicinu u ponedjeljak za svoja otkrića o ljudskoj evoluciji koja su pružila ključne uvide u naš imunološki sustav i ono što nas čini jedinstvenima u usporedbi s našim izumrlim rođacima, priopćilo je povjerenstvo za dodjelu nagrade.
Paabo je predvodio razvoj novih tehnika koje su istraživačima omogućile usporedbu genoma modernih ljudi i genoma drugih hominina – neandertalaca i denisovaca.
“Revolucionarna otkrića Svantea Paaba pružila su važna nova saznanja o našoj evolucijskoj povijesti”, rekla je Anna Wedell, predsjednica Nobelovog odbora.
Iako su kosti neandertalca prvi put otkrivene sredinom 19. stoljeća, tek otključavanjem njihove DNK – koja se često naziva kodom života – znanstvenici su uspjeli u potpunosti razumjeti veze između vrsta.
To je uključivalo vrijeme kada su se moderni ljudi i neandertalci razišli kao vrsta, utvrđeno je da je to bilo prije oko 800 000 godina,
“Paabo i njegov tim također su iznenađujuće otkrili da se protok gena odvijao od neandertalaca do Homo sapiensa, pokazujući da su imali zajedničku djecu tijekom razdoblja suživota”, rekao je Wedell.
Ovaj prijenos gena između vrsta hominina utječe na to kako imunološki sustav modernih ljudi reagira na infekcije, poput koronavirusa.
Ljudi izvan Afrike imaju 1-2% neandertalskih gena.
S.K., foto: Frank Vinken za Max-Planck-Gesellschaft putem AP-a
